U internetskom izdanju Večernjeg lista od 7. rujna o. g., u članku o nogometnoj reprezentaciji, najmanje se 16 puta rabe pohrvaćeni engleski izrazi ili tuđice. Tako, na primjer, u naslovu članka "Presingom odmah slomiti Estonce", pa zatim "apsolutnim presingom", "maksimalno agresivni", "intenzivno", "imperativ na startu", "isprovocirati", "intrigiralo" itd. No, oni čitatelji koji ne znaju engleski (a njih je u Hrvatskoj velik broj) nisu mogli dobro razumjeti smisao tih stranih riječi, pa ni sam članak, i biti oduševljeni takvim pisanjem. Pripremno raspoloženje naše momčadi i njihova izbornika uoči tog važnog nogometng susreta moglo se bolje i uvjerljivije opisati samo lijepim i izražajno bogatim hratskim jezikom bez uporabe tuđica, a pogotovu engleštine.
Povod za ovaj osvrt nije mi dao samo spomenuti članak. Koliko puta smo u ovih 12 godina hrvatske državne neovisnosti na radiju i televiziji, kao i u tisku, čuli i opazili neke strane riječi i pojmove koje su neki naši pisci i govornici vješto upletali u hrvatski jezik, a koje nismo potpuno shvatili. Tako, osim onih s fakultetskom naobrazbom, prosječni građanin nije mogao shvatiti o čemu se zapravo radilo kad je čuo ili čitao, na primjer, da imamo dobre "resurse", da je nešto bilo dobro "dizajnirano", da je neka odluka bila "krucijalna", da je netko dobio slab "tretman", a netko "satisfakciju", da je promet "rezultirao" u "kolapsu", da naša "edukacija" nije "adekvatna", da nema "šanse" za "revitalizaciju", da treba više "participirati" u "ažurnim" događajima, da treba više "entuzijazma" i "kadrovske ekipiranosti", da su neki postupci bili "institucionirani" itd., itd.
Zar nas te tuđice ne podsjećaju na prošla vremena kad se tako govorilo i pisalo za vrijeme bivše države?
Ako se engleština kao i druge tuđice budu i dalje rabile i bez prigovora prihvaćale kao nešto učeno i bolje prilagođeno zapadnjačkoj kulturi, hrvatski će jezik zaista izgubiti svoju čistoću i obilježje onakvog jezika koji označava hrvatski narod kao jezično jedinstven narod na svijetu.
A da se ta poplava engleštine i tuđica u našem jeziku već jednom zaustavi, o tome trebaju javno progovoriti ne samo istaknuti hrvatski jezikoslovci nego i svaki svjestan hrvatski građanin.