ZABRANA RADA UNRWA-E

’Izrael želi uništiti rješenje o dvije države i spriječiti povratak palestinskih izbjeglica’

FILE PHOTO: Palestinians climb onto trucks to grab aid that was delivered into Gaza through a U.S.-built pier, as seen from central Gaza Strip
Foto: Ramadan Abed/REUTERS
1/5
30.10.2024.
u 10:15

Dva milijuna ljudi, što je više od 90 posto stanovnika, trenutno gladuje u Pojasu Gaze. Doći do porcije hrane iz humanitarne pomoći gotovo je nemoguća misija.

Odluka izraelskog parlamenta Knesseta o zabrani rada Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) na okupiranim palestinskim teritorijima opasan je presedan s dalekosežnim humanitarnim i političkim posljedicama. Ova agencija pruža ključnu pomoć više od četiri milijuna Palestinaca u Gazi, Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu, osiguravajući osnovne životne uvjete putem obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga. Ovakva odluka mogla bi dodatno pogoršati ionako katastrofalnu humanitarnu situaciju i povećati napetosti na Bliskom istoku.

Oštra kritika Njemačke

Zabrana UNRWA-e naišla je na osude iz Europe, pa su Irska, Norveška, Slovenija i Španjolska u zajedničkoj izjavi upozorile da bi ovakva odluka mogla ugroziti rad Ujedinjenih naroda i organizacija koje djeluju kroz multilateralni sustav. Njemačka povjerenica za ljudska prava Louise Amtzberg kaže da onemogućavanje rada UNRWA-e znači fatalan udarac za milijune ljudi koji ovise o toj pomoći te narušava napore koje međunarodna zajednica poduzima za stabilizaciju regije. “Humanitarna situacija raseljenih muškaraca, žena i djece u Gazi već je katastrofalna. Ovi ih zakoni stavljaju u još veći rizik. UNRWA je trenutačno ključna za dovođenje pomoći tim ljudima, a potrebno je puno više”, kritizirao je odluku Knesseta njemački veleposlanik u Izraelu Steffen Seibert.

POVEZANI ČLANCI:

Zabranu UNWRA-e osudila je i Turska, nazvavši je kršenjem međunarodnog prava. “Ciljano djelujući protiv UNRWA-e, Izrael namjerava uništiti rješenje o dvije države i spriječiti povratak palestinskih izbjeglica u njihovu domovinu”, poručilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova. “Pravna je i moralna obveza međunarodne zajednice da zauzme čvrst stav protiv pokušaja da se zabrani UNRWA, osnovana rezolucijom Opće skupštine UN-a”, kaže Ankara. UNRWA je osnovana 1949. kako bi se bavila dugotrajnim problemima palestinskih izbjeglica. Danas je njezina uloga ključna u kontekstu ograničenih resursa u Gazi, koja se već godinama suočava s blokadom. Situaciju dodatno pogoršavaju intenzivni izraelski napadi.

FILE PHOTO: Palestinians gather to receive food cooked by a charity kitchen, amid shortages of aid supplies, after Israeli forces launched a ground and air operation in the eastern part of Rafah, as the ongoing conflict between Israel and Hamas continues, in Rafah, in the southern Gaza Strip May 8, 2024. REUTERS/Hatem Khaled/File Photo Photo: HATEM KHALED/REUTERS
Foto: HATEM KHALED/REUTERS

Eskalacija nasilja i zabrana UNRWA-e donijet će još veću patnju stanovnicima pogođenih područja, koji su već desetljećima suočeni s nedostatkom osnovnih usluga. Knessetova odluka također potkopava napore međunarodnih organizacija za uspostavu trajnog mira, jer će pogoršanje uvjeta na terenu samo povećati animozitet i neprijateljstva. Posljedice zabrane rada UNRWA-e nadilaze neposredne humanitarne izazove; ova odluka riskira narušavanje dugogodišnje osjetljive ravnoteže u regiji. UNRWA je, prema međunarodnom pravu, prepoznata kao legitimna organizacija s mandatom da djeluje na okupiranim teritorijima, a njezino uklanjanje s tih prostora može potkopati legitimitet i učinkovitost Ujedinjenih naroda.

POVEZANI ČLANCI:

Ojačat će ekstremiste

Povlačenje UNRWA-e moglo bi stvoriti vakuum kojim bi se pojačao ekstremizam. Bez podrške UN-a, mnogi Palestinci mogli bi se okrenuti radikalnim skupinama što bi samo produbilo i produljilo sukobe. Izraelsko-palestinski sukob dodatno je zakompliciran i eskalacijom na libanonskoj granici. Izraelska vojska trpi gubitke u sukobima s Hezbollahom. Jučer je objavljeno da je nakon likvidacije Hassana Nasrallaha novi čelnik Hezbollaha postao šeik Naim Qassem. Naim Qassem jedan je od vjerskih učitelja koji su osnovali Hezbollah ranih 1980-ih, a odlikuje ga duga povijest šijitskog političkog aktivizma.

Bio je najviši dužnosnik Hezbollaha koji se nastavio pojavljivati u javnosti otkako se Nasrallah povukao nakon rata sa Izraelom 2006. Bio je jedan od osnivača Libanonske muslimanske studentske unije koja je osnovana 1970-ih godina. U trenutku kada je objavljeno imenovanje novog šefa Hezbollaha, Hezbollah je lansirao više od 100 dalekometnih projektila diljem Izraela, a u više od 30 gradova oglasile su se sirene.

>> VIDEO Haidar Diab: Jedno poglavlje u sukobu Iran-Izrael je gotovo, ne očekujem napade do američkih izbora

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije