Trinaest godina trajalo je i više milijardi eura koštalo uklanjanje azbesta iz Berlaymonta, četverokrilne 13 katova visoke zgradurine sa 200.000 četvornih metara korisna prostora u koju se smjestilo sjedište Europske komisije.
U to nije uračunato “privremeno” razmještanje tisuća EK-ovih zaposlenika po drugim prostorima širom Bruxellesa. Zgrada je zatvorena 1991., kada su mjerenja pokazala da u prostornome metru zraka koji udišu EK-ovi službenici i dužnosnici ima 0.67 do 0.86 azbestnih vlakana. Pripreme su trajale do 1995., a zgrada je ponovno useljena tek u studenome 2004. godine.
Bila je to najveća operacija uklanjanja azbesta ikada igdje obavljena. Sada bi je, međutim, moglo nadmašiti čišćenje zgrade Europskoga parlamenta u Strasbourgu.
Ciparski europarlamentarac Marios Matsakis, patolog koji se, kako ističe, u više navrata u svojoj liječničkoj praksi susreo s mezoteliomom, posebno smrtonosnom vrstom raka pluća koju prouzročuju azbestna vlakna, upozorio je u pismu EP-ovu predsjedniku Hansu Gertu Potteringu, gradonačelniku Strasbourga i svim kolegama zastupnicima da EP-ovu zgradu u Strasbourgu treba “što je prije prestati koristiti, hermetički je zatvoriti i posve je dekontaminirati” od azbesta.
EP-ov glavni tajnik Harald Romer tvrdi da “stalna mjerenja u uredima, hodnicima i prolazima ne pokazuju prisutnost azbestnih vlakana u zraku jer je azbest zatvoren slojevima” drugoga građevinskoga materijala. Matsakis upozorava da se azbestna vlakna “vrlo lako oslobađaju u okoliš”.