Zbog odluka ljevice moguć kraj karijere Angele Merkel

Dogodilo se upravo ono čega su se u vladajućim redovima u Njemačkoj najviše pribojavali. Njemački socijaldemokrati (SPD) izabrali su novo “dvoglavo” stranačko vodstvo: nekadašnjeg ministra financija Sjeverne Rajne-Vestfalije Norberta Walter-Borjansa i zastupnicu Saskiju Esken, čime su doveli u pitanje jedinstvo stranke, ali i opstanak aktualne velike koalicije SPD-a i kršćanskih demokrata (CDU) Angele Merkel. Naime, par Walter-Borjans i Esken predstavlja unutarstranačke autsajdere, koji dolaze s lijevog krila i ne vide razloga da SPD ostane u koaliciji s njemačkim konzervativcima.

Profitirali bi Zeleni

Ovdje je stranačko članstvo zadalo udarac stranačkom establišmentu. Oko 425 tisuća članova SPD-a, najstarije njemačke stranke, stranačko vodstvo prvi su put birali neposredno. Svojim izborom pokazali su da im se ne sviđa pravac što ga je odabralo dosadašnje vodstvo SPD, koje je nakon prošlih izbora po treći put u zadnjih 15 godina izabralo ulazak u Veliku koaliciju s demokršćanima. Sličnom otporu stranačke baze svjedočili smo nedavno i u redovima britanskih laburista. Jeremy Corbyn, najljeviji čelnik stranke posljednjih nekoliko desetljeća, trijumfirao je na unutarstranačkim izborima unatoč otvorenoj pobuni stranačkog establišmenta.

“Autsajderski” par Walter-Borjans/Esken pobijedio je favorizirani kandidatski par koji su činili ministar financija u aktualnoj njemačkoj vladi Olaf Scholz i njegova sukandidatkinja Klara Geywitz, koji se zauzima za nastavak dosadašnjeg puta, a samim tim i za opstanak aktualne Velike koalicije. Scholz i Geywitz dobili su, kako javljaju njemački mediji, “ponižavajućih” 45 posto glasova, dok su Walter/Borjans i Esken dobili potporu 53 posto članstva. Čini se da bi takav rezultat mogao voditi i u krizu i raskol unutar SPD-a, iako je Walter-Borjans nakon proglašenja rezultata istaknuo da će se on i Esken boriti da stranka ostane jedinstvena.

Glasanje o ostanku ili odlasku iz Velike koalicije moglo bi se naći na dnevnom redu SPD-a već u petak na predstojećem kongresu stranke, kada će se raspravljati o ostanku u koaliciji s demokršćanima. Na kongresu će se i formalno izabrati novo stranačko vodstvo, no nakon provedenih unutarstranačkih izbora radi se samo o formalnosti.

Par Walter-Borjans/Sasken posljednjih je dana korigirao retoriku i više ne govori o trenutačnom napuštanju Velike koalicije. Umjesto toga najavljuje da će podržati zahtjev za temeljitu promjenu koalicijskog ugovora kao preduvjet za ostanak u koaliciji, iako je jasno da su njihovi zahtjevi – poput podizanja minimalne satnice, bezuvjetnog financiranja nezaposlenih i dodatnog oporezivanja bogatih – demokršćanima potpuno neprihvatljivi.

Predsjednica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer odmah im je poručila da neće pristati ni na kakve promjene ugovora, što bi mogao biti uvod u raspad Velike koalicije. A kraj Velike koalicije mogao bi značiti i kraj mandata aktualne vlade, a time i konac političke karijere kancelarke Merkel, koja je najavila da je ovo njezin zadnji mandat i da se neće više kandidirati na izborima, iako je vjerojatno planirala mandat odraditi do kraja. U slučaju raspada Velike koalicije Njemačkoj prijeti kriza vlade i najvjerojatnije prijevremeni izbori sljedeće godine, iako ne treba isključiti ni mogućnost političkog preslagivanja i okretanja CDU Zelenima, što bi, naravno, vodilo u dodatnu marginalizaciju SPD-a.

Zeleni su već izgurali SPD s mjesta druge najpopularnije stranke u zemlji, a napuštanje Velike koalicije, uz očekivane unutarstranačke sukobe, moglo bi dovesti do dodatnog urušavanja povjerenja birača u SPD, koje je ionako na povijesnom dnu. U takvom bi raspletu najviše profitirali Zeleni, iako zaokret ulijevo SPD-a otvara mogućnost i stvaranja koalicije SPD-a, Zelenih i stranke Ljevica (Die Linke), s kojom prijašnje vodstvo SPD-a nije htjelo surađivati zbog veza Ljevice s nekadašnjom istočnonjemačkom jedinstvenom socijalističkom partijom (SED), koja je vladala DDR-om.

Kompromis u AfD-u

Istodobno je došlo do promjene na vrhu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja je ulaskom SPD-a u Veliku koaliciju postala najjača opozicijska stranka. Za supredsjednika AfD-a izabran je Tino Chrupalla, 44-godišnji soboslikar iz istočne pokrajine Saske, zastupnik u Bundestagu kojeg smatraju kompromisnim kandidatom s obzirom na to da uživa potporu i krajnje desnog stranačkog krila i umjerenijih čelnika stranke. Time je ta stranka otklonila daljnji zaokret udesno, što predstavlja dodatni izazov za CDU. Uz Chrupalla je kao supredsjednik izabran i relativno umjereni Jörg Meuthen, profesor ekonomije i zastupnik AfD-a u Europskom parlamentu.