Sve donedavno i samo razmišljanje o uvođenju posebne funkcije europskog povjerenika za obranu bilo bi bogohulno. Tako nešto bilo je potpuno nezamislivo s obzirom na to da je obrana u nadležnosti zemalja članica, koje su tu nadležnost dosad ljubomorno čuvale. Međutim, Europi se najprije prije dvije godine dogodila otvorena ruska agresija na Ukrajinu, a sada joj je zaprijetio i mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, što je dovelo do sve donedavno nezamislivog preokreta u razmišljanju o zajedničkoj obrani i obrambenoj politici, pa tako i o uvođenju posebnog povjerenika za obranu.
Kako javlja Politico, u Bruxellesu se razmišlja o imenovanju prvog povjerenika za obranu, a toj je ideji sklona i aktualna šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja ima velike izglede da na dužnosti ostane još jedan mandat, što znači da će njemačka konzervativka imati i glavnu riječ pri podjeli resora u novoj Komisiji. Štoviše, već kruže i imena potencijalnih povjerenika, a to su aktualni poljski šef diplomacije Radosław Sikorski, koji navodno želi tu dužnost, kao i estonska premijerka Kaja Kallas, koja se već dugo snažno zauzima za jačanje europske vojne proizvodnje.
POVEZANI ČLANCI:
Nije iznenađujuće ni to što oboje dolaze iz istočnih članica, koje graniče s Rusijom i dugo upozoravaju na rusku prijetnju. O potrebi uvođenja nove funkcije prije nekoliko mjeseci prva je počela govoriti nizozemska ministrica obrane na odlasku Kajsa Ollongren, pozivajući Uniju da u sljedeći sastav Europske komisije, koji će biti izabran nakon predstojećih lipanjskih europskih izbora, uvrsti i povjerenika za obranu, zbog razloga koji su, zahvaljujući geopolitičkom vihoru u kojem se Unija zatekla, više nego očigledni. Suočena s dva rata u svom susjedstvu i otvorenom ruskom prijetnjom, Europa treba centralizaciju obrambenog sektora i posebnog povjerenika koji će se isključivo baviti jačanjem europske vojne industrije, povećavanjem vojne proizvodnje i rastom izdvajanja za vojsku.
Europa na obranu godišnje troši oko 300 milijardi eura, otprilike triput više od Rusije, ali je ta potrošnja fragmentirana i nekoordinirana, što je i logično s obzirom na to da se odluke o vojnim nabavama u pravilu donose na nacionalnim razinama. Unija, doduše, i sada ima visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, u čijoj je nadležnosti i Europska obrambena agencija (EDA), koja se bavi koordinacijom europskih obrambenih kapaciteta, kao i povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona, u čijoj je nadležnosti vojna industrija, ali to ipak, kada je riječ o povećanju proizvodnje oružja, dosad nije dovelo do zadovoljavajuće razine kohezije među zemljama članicama.
U međuvremenu je ideju o posebnom povjereniku za obranu podržao i šef EDA-e Jiří Šedivý, smatrajući da dosadašnji sastav Komisije ne prati razvoj europskog obrambenog programa i da je obrambena agenda sada podijeljena između dva povjerenika i resora, što nije dobro.
VIDEO Ukrajinska obavještajna služba objavila snimke potapanja brodova pomorskim dronovima