Trebalo im je nekoliko dana, no na kraju su se i oni oglasili o aferi Agrokor. Odnosno točnije o ovotjednoj odluci Visokog kaznenog suda (VKS) koja ih je dovela u ozbiljne probleme. Riječ je, naravno, o Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je priopćilo što oni misle o knjigovodstveno-financijskom vještačenju u slučaju Agrokor, za kojeg obrane tvrde da je nezakonit dokaz te čije izdvajanje iz spisa traže praktički od početka istrage. No optužno vijeće je prije nekoliko mjeseci odlučilo da je riječ o zakonitom dokazu, no obrane su se na tu odluku žalile, a VKS im je dao za pravo. Je li vještačenje zakonit dokaz ii ne, optužno vijeće će u skorašnje vrijeme morati odlučivati ponovo.
U međuvremenu, ŽDO Zagreb kaže "kako smatra da je provedeno financijsko-knjigovodstveno i revizorsko vještačenje u kaznenom predmetu, u javnosti poznatom kao Agrokor, a na kojem se temelji podignuta optužnica, zakonito. "
- Detaljne argumente na navode pojedinih okrivljenika koji su predlagali izdvajanje navedenog dokaza, tvrdeći da je nezakonit, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izložilo je na nejavnim sjednicama optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu. Ovo državno odvjetništvo, kao stranka u postupku, ne može komentirati odluku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske - stoji u priopćenju zagrebačkog ŽDO-a.
Što se tiče spornog vještačenja, koje je kostur cijele optužnice i najvažniji dokaz tužiteljstva, sporno je tko ga je, kada i kako izradio. Iako je optužno vijeće smatralo da je riječ o zakonitom dokazu, VKS je zauzeo drugačiji stav. Prema njima, vještačenje je sporno jer nije jasno tko je i u kojoj mjeri sudjelovao u njegovoj izradi zbog čega nije bilo moguće ni provjeriti jesu li osobe koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja bile u sukobu interesa. Obrana smatra da jesu, jer je financijsko - knjigovodstveno vještačenje izradila poljska podružnica KPMG-a. Riječ je tvrtki, čija je hrvatska podružnica radila financijska vještačenja i za izvanrednu upravu Agrokora, pa obrane smatraju da je riječ o sukobu interesa te vještačenje smatraju nezakonitom dokazom i traže njegovo izdvajanje.
Obrani sporni nalaz izradio je Ismet Kamal, koji je, na raniji upit optužnog vijeća, naveo da zbog potpisane izjave o povjerljivosti te GDPR-a ne može navesti imena osoba koje su mu pomagale pri izradi nalaza. On radi za poljsku podružnicu KPMG-a, a kako se problem izrade nalaza pojavio još tijekom istrage, te kako obrane tvrde od početka da je riječ o nezakonitom dokazu, optužno vijeće je tražilo podatke o tome kako je nalaz napravljen i tko ga je napravio. Nakon što su dobili odgovor od Kamala, zaključili su da je riječ o zakonitom dokazu.
Na za razliku od njih VKS smatra da se prilikom ponovnog odlučivanja o tom dokazu treba provesti tzv. suđenje o zakonitosti dokaza. Odnosno da se Ismeta Kamala treba pozvati kao svjedoka, kako bi ga se ispitalo, odnosno od njega doznalo tko je sve sudjelovao u izradi vještačkog nalaza. VKS napominje i da te osobe ne uživaju zaštitu prema GDPR-u jer je riječ o kaznenom postupku te da obrana, imajući u vidu načela pravičnog suđenja i ravnopravnosti oružja, ima pravo uvida u te podatke. Nakon što se utvrdi tko je sve sudjelovao u izradi vještačenja, razmatrat će se i jesu li te osobe obavljale neke druge poslove za izvanrednu upravu, odnosno je li riječ o sukobu interesa. Kada se te stvari raščiste, tek će se onda moći odlučiti hoće li vještačenje ostati u spisu, ili će trebati izraditi novo. A sve to trajat će mjesecima, pa je teško očekivati da suđenje Ivici Todoriću i ostalima počne prije 2023., a možda i kasnije. Optužnica je podignuta u rujnu lani, nakon gotovo dvije i pol godine istrage, a sporno vještačenje tužiteljstvo je platilo malo manje od devet milijuna kuna.