Bolje da je tako važan kazneni predmet kao što je Agrokor, sada u fazi potvrđivanja optužnice, vraćen na doradu nego da je mnogo godina kasnije u žalbenom ili ustavnosudskom postupku utvrđeno da je provedeno knjigovodstveno-financijsko-revizorsko vještačenje nezakonito. Naravno, sada je najvažnije pitanje hoće li dodatno svjedočenje djelatnika KPMG-a Ismeta Kamala otkloniti sumnje u sukob interesa. U protivnom, morat će se provesti novo vještačenje, pri čemu najvjerojatnije i nalazi aktualnog vještačenja neće biti iskoristivi jer ako postoji sukob interesa, onda je kompletni nalaz i mišljenje koje je izradio KPMG kontaminiran tim sukobom interesa.
U tom slučaju stvar je ugovora između KPMG-a i našeg DORH-a hoće li se odgovornost, pa i povrat oko 8,6 milijuna kuna plaćenih za vještačenje, moći prebaciti na poljsku tvrtku, odnosno je li o tom mogućem problemu sukoba interesa bilo među njima razgovora u tijeku vještačenja, odnosno je li DORH znao i/ili mogao znati da je hrvatska podružnica KPMG-a bila angažirana od izvanredne uprave Agrokora i zbog čega.
Ili je DORH saznanje o tomu dobio tek kad im je poljska tvrtka ispostavila račun sa specifikacijom iz koje se vidi da je daleko veći angažman u pogledu utroška sati imala hrvatska podružnica KPMG-a. I čija je onda eventualna procjena bila je li takva aktivnost hrvatske podružnice mogla dovesti KPMG u sukob interesa, odnosno dovesti u pitanje nepristranost vještačenja za potrebe kaznenog postupka.
Ako DORH nije znao za neke od ključnih okolnosti, poljska tvrtka odgovara za zakonitost vještačenja, i to po pravilima građanske odgovornosti, pa ako se radi o sukobu interesa, gotovo sa sigurnošću možemo pretpostaviti da je to onda okolnost zbog koje je odgovornost na poljskoj tvrtki jer su morali znati da radeći istodobno za izvanrednu upravu mogu dovesti u pitanje zakonitost vještačenja za DORH.
Štoviše, baš zato jer su ugovorili tajnost Kamalovih suradnika na izradi vještačenja, moglo bi se postaviti pitanje jesu li postupali u “dobroj vjeri”. Naravno, u slučaju eliminacije postojećeg vještačenja, nepovratno je izgubljeno vrijeme potrebno za novo vještačenje pa suđenje za Agrokor, ako do njega i dođe, ne bi trebalo očekivati prije 2023. Moguć je i takav rasplet da poljska tvrtka otkrije suradnike te da i sud ocijeni da sukoba interesa nema, što ne znači da se to pitanje i u nastavku procesa neće ponavljati.
