Boljom suradnjom liječnika i bolesnika te edukacijom o bubrežnim bolestima omogućimo bolesnicima aktivno sudjelovanje u donošenju odluka o liječenju, poručili su okupljeni zdravstveni djelatnici na online panel raspravi organiziranoj jučer, 11. ožujka, povodom Svjetskog dana bubrega, održanoj pod sloganom "Živjeti dobro s bubrežnom bolešću“.
Prof. dr. sc. Karmela Altabas, specijalist nefrolog, istaknula je važnost mogućnosti izbora metode nadomještanja bubrežne funkcije u skladu sa željama i sklonostima bolesnika te zajedničko donošenje odluka o izboru metode nadomjesnog liječenja. Također, istaknula je potrebu da se što većem broju bolesnika omogući kućno liječenje dijalizom koja omogućuje prilagodbu dijalizne terapije životnom stilu i potrebama bolesnika.
"Time se može osigurati bolja kvaliteta života, od slobodnije prehrane i unosa tekućine, preko lakšeg planiranja putovanja putovanja, bolje mogućnosti zapošljavanja, ali i boljeg preživljavanja. Kako bi to ostvarili, u Hrvatskoj nam još nedostaju kućna hemodijaliza i asistirana peritonejska dijaliza“, poručila je prof. Altabas.
O ulozi empatije u odnosu bolesnika i liječnika, emocionalne i duhovne potpore te cjeloživotnom zajedničkom putu kojeg prolaze zdravstveni djelatnici i bubrežni bolesnici, govorila je prof. dr. sc. Marijana Braš, specijalist psihijatar.
"Medicina usmjerena prema osobi naglašava suradno partnerstvo između liječnika i bolesnika, koje kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti često traje godinama, pa i desetljećima. Suvremena istraživanja pokazuju koliko je za razne ishode u liječenju važan razvoj nade i povjerenja kod bolesnika, kao i kvalitetna empatija, odnosno emocionalno razumijevanje bolesnika od strane liječnika. Sve je u ljudskom odnosu“, rekla je.
O specifičnosti prehrambenih navika kod bubrežnih bolesnika i važnosti pravilne i uravnotežene prehrane te o mogućnosti slobode u prehrani, koja ne ugrožava kvalitetu života, govorila je dr. sc. Eva Pavić, univ.spec., dipl.ing.
"Prehrana kod kroničnih bubrežnih bolesti treba biti prilagođena stupnju bubrežne bolesti, odnosno oštećenju funkcije bubrega te uzimati u obzir prisutnost drugih kroničnih bolesti ili akutnih stanja. Kako bi se postigla što bolja regulacija i smanjili simptomi bolesti, potrebno je paziti na odgovarajući unos energije, proteina, natrija, kalija, fosfora i kalcija, te u slučaju razvijene šećerne bolesti tipa 2 na unos ugljikohidrata. Kod kronične bubrežne bolesti posebno se prati unos proteina, kako bi se što dulje očuvala bubrežna funkcija i odgodilo nadomjesno liječenje. Danas možemo reći da medicinska nutritivna terapija ima ulogu u očuvanju zdravlja bolesnika kroz svih 5 stadija kronične bubrežne bolesti, kao i kod bolesnika koji se liječe nadomještanjem bubrežne funkcije, tvrdi.
"U narednom razdoblju naša je zadaća, u suradnji s roditeljima, omogućiti svakom djetetu s bubrežnom bolesti, adekvatnu nutritivnu potporu, liječenje, optimalan rast i razvoj te što bržu transplantaciju bubrega kao optimalne metode bubrežnog nadomjesnog liječenja“, rekao je o posebnostima i problemima sa kojima se susreću djeca sa bubrežnim bolestima, poteškoćama vezanim uz dijalizu i transplantacijski program bubrega u djece u RH je prim.dr.med. Martin Ćuk, uži specijalist pedijatrijske nefrologije.
Mag. med. techn. Gordana Novaković, predsjednica Društva nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega HUMS-a naglasila je važnost edukacije bubrežnih bolesnika, ali i cjeloživotno usavršavanje zdravstvenih djelatnika kako bi skrb o bolesnicima bila na najsuvremenijoj razini: "Medicinske sestre i tehničari u nefrološkoj djelatnosti primarno se u svom radu bave edukacijom bolesnika; edukacija za obavljanje peritonejske dijalize, njege arteriovenske fistule, osnove dijeteskih ograničenja bubrežnih bolesnika i slično. Rad u nefrološkoj djelatnosti je veliko područje koje podrazumijeva posjedovanje mnogo sestrinskih vještina, kako u tehničkom provođenju nadomještanja bubrežne funkcije, tako i komunikacijskih i edukacijskih vještina u liječenju nefroloških bolesnika koji su doživotno u našoj skrbi, iz čega proizlazi potreba za kontinuiranim usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara".
Važno je koncentrirati se na ukupnu skrb za bolesnika, a ne samo isključivo na liječenje, naglasila je prim.dr. Ivana Kovačević Vojtušek: "Poštivanje bolesnika kao osobe sa svim svojim željama i potrebama te maksimalna moguća prilagodba načina liječenja ovisno o preferencijama bolesnika trebala bi biti podloga za razvijanje partnerskog odnosa između bolesnika i liječnika. Medicina općenito, pa tako i nefrologija pati od sindroma tzv. “profesionalizma” i tehnomenadžerstva, a pojam poziva, koji sam u sebi uključuje predanost služenju čovjeku u potrebi se zanemaruje“.
O svom životu s bubrežnom bolešću i transplantaciji bubrega, svjedočili su Ivica Mudrinić i Antonio Prce.
"Transplantacija je za mene značila istinski novi početak, novi život gotovo bez ograničenja. Potrudio sam se naučiti ponešto o prehrani i imunosupresivnoj terapiji te o važnosti fizičke aktivnosti. Zahvalan sam dr. Ivani Kovačević Vojtušek i timu na Rebru za podršku i što su uvažili moja zapažanja iako sam laik te omogućili optimizaciju terapija. Ja sam se potrudio opismeniti se kako bi razumio struku, a oni su se potrudili uvažiti moja zapažanja. Pola godine nakon transplantacije, s novom savješću o svom tijelu, vratio sam se u redovni poslovni ritam. Osjećam se puno bolje nego u godinama prije transplantacije“, istaknuo je Mudrinić.
"Uskoro će biti jedanaest godina otkad mi je transplantiran bubreg. Imamo samo jedan život te ga moramo iskoristiti na najbolji mogući način. Čuvajmo svoje zdravlje i slušajmo upute liječnika kako ne bi kasnije došlo do neželjenih situacija s našim bubrezima, u prvom redu to znači kontrolirati krvni tlak, regulirati prehranu te redovito biti aktivni“, rekao je Prce.
Više o bubrežnim bolestima i problemima s kojima se suočavaju bolesnici, možete pročitati na Facebook grupi i Facebook stranici.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"