Riječ je o kampanji u koju su uključene okolišne organizacije i udruženja malih poljoprivrednika iz 15-ak država članica EU-a, uz mogućnost naknadnog uključivanja.
"Putem peticije, koja se nalazi na web stranici Zelene akcije, želimo informirati javnost o toj temi i izvršiti pritisak na domaće i EU-ove donositelje odluka da zauzmu čvrst stav protiv bilo kakvih pokušaja da se novi GMO-i izuzmu iz postojećeg EU-ovog zakonodavstva", istaknuo je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
Poručuju da će u slučaju deregulacije potrošačima biti nemoguće ustanoviti sadrže li prehrambeni proizvodi GMO sastojke, prvenstveno ako se propisi o obaveznom označavanju neće primjenjivati na sve ili dio novih GMO-ova.
U Zelenoj akciji kažu da se posljednjih nekoliko godina u EU-u intenzivira rasprava oko pravnog statusa proizvoda dobivenih novim tehnikama genetičkog inženjerstva.
Dodatni troškovi za biotehnološke korporacije
Prema važećem zakonodavstvu, svi GMO-i prije stavljanja na tržište moraju proći postupak za izdavanje odobrenja koji uključuje obaveznu procjenu rizika za zdravlje i okoliš, te moraju biti jasno deklarirani kao GMO ako se nalaze u proizvodima u koncentraciji višoj od 0,9 posto.
Radovanović kaže da to ne odgovara biotehnološkim korporacijama jer za njih znači dodatne troškove. To što GMO-i moraju biti označeni, u kombinaciji sa široko rasprostranjenom skepsom prema takvim proizvodima, dovelo je do toga da su proizvodi s GMO sastojcima prije dvadesetak godina povučeni iz trgovina, a u zemljama EU-a uglavnom se koriste kao hrana za životinje.
U Zelenoj akciji podsjećaju da je Europski sud pravde u srpnju 2018. presudio da proizvodi novih tehnologija jesu GMO-i pa trebaju biti regulirani kao takvi, ali su interesne skupine izvršile pritisak na Europsku komisiju da tu temu ponovo stavi na dnevni red.
Komisija bi ove godine trebala organizirati javnu raspravu o mogućim opcijama za novi zakonodavni okvir na tom području, od kojih će neke gotovo sigurno ići u smjeru izuzimanja barem dijela novih GMO-a iz važećih pravila.
"Značilo bi to uskraćivanje prava na informaciju o hrani koju jedemo i uzgajamo, a moglo bi rezultirati novim rizicima za zdravlje i okoliš", poručio je Radovanović.