Rusija jača vojnu suradnju s Bjelorusijom?; Danska kraljica o Putinu: Još nisam vidjela hladnije oči

Danas je započela konferencija u Münchenu na kojoj sudjeluju svjetski čelnici, dok Rusija nije pozvana. Jedna od glavnih tema bit će rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je trenutni cilj zadržati ruske napade koji su se intenzivirali kako se bliži godišnjica početka ruskog napada.

Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku. 

Tijek događaja:

18:35 - Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je pozvao zapadne saveznike da udruže snage i dostave tenkove Ukrajini, a Njemačka je u tome spremna preuzeti vodeću ulogu.

Otvarajući konferenciju o sigurnosti u Muenchenu, Scholz je rekao da su tenkovi nužni kako bi se održala potpora Ukrajini suočenoj s novom ofenzivom Moskve.  

"To znači da svi oni koji mogu dati tenkove to sada i učine", rekao je kancelar. Njemačka će pružiti svu potrebnu podršku u obuci, opremi i logistici, dodao je.

Berlin je ranije najavio da će Kijevu poslati 14 tenkova Leopard. Ostale vojske koje ih imaju za izvoz trebaju dozvolu Njemačke.  

Scholz je rekao da je Njemačka poslala Ukrajini više oružja od bilo koje druge države u kontinentalnoj Europi i da je zbog rata čak prekinula dugogodišnju politiku zabrane izvoza oružja.

"Našim sugrađanima koji to dovode u pitanje poručujem: ne produžuje rat naše oružje, nego upravo suprotno. Što prije ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da ne može ostvariti svoje imperijalističke namjere, to će rat prije završiti", istaknuo je kancelar.

Ipak, procijenio je da rat neće ubrzo završiti. "Mislim da je mudro da se pripremimo na dugotrajan rat", rekao je Scholz.

18:29 - Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kako će na skorašnjem sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom raspravljati o proširenju vojne i gospodarske suradnje. Napomenuo je da je Bjelorusija sačuvala industrijsku imovinu iz sovjetske ere, za koju je rekao da bi ponudila dobre mogućnosti za zajedničke proizvodne programe.

"Udruživanjem napora stvorit ćemo sinergiju. To bi moglo biti vrlo učinkovito u nekim sektorima i donijeti dobre rezultate i Bjelorusiji i Rusiji - kazao je.

Rusija je koristila Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju početnu invaziju na Ukrajinu i dvije su zemlje ostale blisko povezane.

17:25 - Nekoliko dana nakon proruskih izjava bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija, demokršćanska Europska pučka stranka (EPP) odlučila je otkazati sastanak u Italiji.

"Odlučili smo otkazati naše studijske dane u Napulju", objavio je predsjednik EPP-a Manfred Weber iz njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU) u petak na Twitteru. 

"Potpora Ukrajini nije opcionalna", rekao je Weber i dodao da će EPP nastaviti surađivati ​​s talijanskom vladom o pitanjima Europske unije.

Berlusconi je čelnik stranke Forza Italia koja je dio vladajuće koalicije premijerke Giorgie Meloni te poput CDU-a i CSU-a iz Njemačke - član europskih pučana. 

Prošli tjedan je 86-godišnji Berlusconi, prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, izazvao bijes komentarima o ratu u Ukrajini. Okrivio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za eskalaciju sukoba i ustvrdio da Kijev više ne bi trebao dobiti novca i oružja. 

Weber je naglasio da talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i njegova stranka Forza Italia imaju "punu podršku" EPP-a.

16:45 - Danska kraljica Margareta II susrela se s desecima svjetskih čelnika tijekom svoje 51 godine na prijestolju, ali kaže da nikada neće zaboraviti svoj susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Margareta (82), susrela se s Putinom tijekom državnog posjeta Rusiji 2011. te ponovno 2014., tijekom komemoracije povodom 70. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji u 2. svjetskom ratu.

- Sjećam se da sam pomislila da on nije ugodna osoba, rekla je kraljica za danski tjednik Weekendavisen u intervjuu objavljenom u petak, a posebno ju je pogodila jedna značajka.

"Nikada u životu nisam vidjela tako hladne oči", rekla je Margareta.

Margareta je za tjednik izjavila da pomno prati vijesti iz Ukrajine i da je bila zadivljena otporom Ukrajinaca.

Predsjednika Volodimira Zelenskija opisala je kao "pravog čovjeka u pravo vrijeme".

Također je pohvalila odgovor Europe, uključujući isporuku borbenih tenkova Leopard Ukrajini. "Putin je mislio da može raskomadati cijelu Europu, ali nas je natjerao da se držimo zajedno", rekla je. 

Kraljica Margareta II, poznata po svojem umjetničkom daru, strastvenom pušenju i sijedoj punđi, prva je žena na danskom prijestolju. Ona je drugi najdugovječniji monarh u danskoj povijesti, a nakon smrti Elizabete II., svoje daleke rođakinje, sada je i najdugovječniji europski monarh.

14:52 - Njemački kancelar Olaf Scholz je svoj govor na konferenciju u Munchenu započeo rekavši da Ukrajina pripada "slobodnim i ujedinjenim zemljama Europe."  Ističe kako EU podržavi što užu suradnju s Ukrajinom, a tisuće ruskih mladića "plaćaju životima zbog Putinovog rata." "Njemačka će Ukrajinu podupriati koliko god je to potrebno kao što je to dosad činila s više od 12 milijardi eura financijske potpore i primanjem više od milijuna ukrajinskih izbjeglica. Berlin opskrbljuje ukrajinsku vojsku sa najsuvremenijim oružjem i streljivom, a takvim je potupkom prekinula svoje dugogodišnje politike", rekao je Scholz dodavši da će Njemačka nastaviti balansirati između najbolje moguće potpore Ukrajini i izbjegavanja eskalacije neprijateljstva između NATO-a i Rusije. "Odlučni smo u održavanju sigurnosti Europe i teritorija NATO saveznika", kaže Scholz. Iznesao je i da planiraju pružiti zaštitu Litvi kao i pomoć Poljskoj i Slovačkoj u pitanjima zračne obrane uz držanje 17.000 vojnika u stanju pripravnosti. U te svhe Njemačka će svoje izdatke za vojsku povećati na 2% posto BDP-a.  Pozvao je sve saveznike koji Ukrajini mogu dostaviti tenkove da to i učine, a Njemačka će poduprijeti takvu odluku logističkom pomoći i obukom ukrajinskih vojnika. "Ovo je primjer vodstva kakvo Europljani mogu očekivati od Njemačke", zaključio je Scholz.

14:05 - Volodimir Zelenski otvorio je konferenciju u Münchenu putem video poziva. Govor je započeo usporedivši borbu Ukrajine i Rusije sa onom Davida i Golijata, simbolično dodavši da Kijev još nema Davidovu pračku, aludirajući na pitanje Izraelske aktivnije potpore Ukrajini. Kazao je kako Rusije uzmiče i da je siguran kako će ove godine "pasti", pozvavši istovremeno ukrajinske saveznike da osguraju "ne postojanje alternative ukrajinskoj pobjedi." Time je želio naglasiti važnost ubrzanja dostave oružja na bojišta jer, kaže: "O brzini životi ovise."  Smatra da Ruska politika postaje sve agresivnija i destruktivnija te nastoji "ugušiti" Moldaviju. Kaže i da je Ukrajina već ujedinjena sa europskom ekonomijom, logitikom i energetikom te kako većina Europljana podupire ukrajinsko članstvo u EU. Tome je nadodao da je sasvim jasno kako Ukrajina neće biti posljednja postaja ruske invazije, već će Vladimir Putin nastaviti napredovati prema zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Dodaje i kako je vjerojatnost uključenja Bjeloruskije niska.

13:20 - Jevgenij Prigožin, šef plaćeničke grupe Wagner, rekao je kako bi za zauzimanje Bahmuta mogli biti potrebni mjeseci i otužuje "čudovišnu" rusku birokraciju za usporavanje vojnog učinka. Ruska vojska pokušava okružiti i okupirati industrijski grad prije godišnjice početka rata 24. veljače. "Mislim da ćemo uspijeti u ožujku ili travnju" rekao je Prigožin na društvenim mrežama. "Da bismo zauzeli Bahmut trebamo presječi sve linije opskre grada. Ne napredujemo brzinom kojom bismo željeli. Da nije bilo uplitanja naše čudovišne birokracije zauzeli bismo grad prije Nove godine", dodao je.

Rusija je posljednjih dana pojačala svoje napore u osvajanju teritorija na jugu i istoku Ukrajine, a ukrajinske vlasti smatraju da se oko godišnjice početka rata sprema i nova ofenziva.

13:08 - Zračna uzbuna podignuta je na 30 minuta u cijeloj Ukrajini. Prema pisanju ukrajinskih novianra vjerojatno se radi o poljetanju ratnih aviona MiG-31K. Ukrajinske vlasti kažu da očekuju novi veći napad 24. veljače, a tijekom narednih dana raketne napade i napade na protuzračnu obranu.

11:50 - Visoki ukrajinski dužnosnik Mihajlo Podoljak isključio je u petak mirovne pregovore s Moskvom osim ako se Rusija ne povuče iz Ukrajine, ponovivši raniji stav Kijeva uoči početka međunarodne sigurnosne konferencije u Munchenu kojom će dominirati rat. "Pregovori mogu započeti kada Rusija povuče svoje trupe s teritorija Ukrajine. Druge opcije samo daju Rusiji vremena da pregrupira snage i nastavi neprijateljstva u bilo kojem trenutku", napisao je na Twitteru Podoljak, politički savjetnik predsjednika Zelenskog. 

11:29 -  Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pred novinarima medijskog koncerna Funke nazvao je predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomasa Bacha licemjerom, tvrdi agencija dpa. "Ovo licemjerje je prilično jadno", rekao je Kuleba. Kritike lete na račun predsjednika MOO-a jer je posljednjih tjedana počeo otvarati vrata ruskim i bjeloruskim sportašima za nastup na velikim natjecanjima, a posljedično bi to mogla biti i priprema za sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Pariz sljedeće godine.

"Zemlja koja izvrši agresiju koju je osudila velika većina u Ujedinjenim narodima izgubila je pravo nastupa na Olimpijskim igrama. To se odnosi i na sve sportaše te zemlje", rekao je Kuleba. Ukrajinski ministar vanjskih poslova ponovno je istaknuo mogućnost da će Ukrajina bojkotirati Igre u Parizu ako se na njima mogu natjecati ruski i bjeloruski sportaši. "To je jedna od mogućnosti. Kada bi ruski i bjeloruski sportaši došli u Pariz umjesto ukrajinskih, to bi bilo protiv svih sportskih, političkih i moralnih standarda."

MO trenutno nastoji vratiti ruske i bjeloruske sportaše u međunarodna natjecanja, od kojih je većina dobila godinu dana zabrane. Jedna od ideja je da nastupaju bez nacionalnih simbola, da moraju potvrditi poštivanje pravila MOO-a i da ne podržavaju aktivno rusku agresiju u Ukrajini. "To je potpuno neprihvatljivo. Većina ruskih sportaša koji su osvojili medalje na posljednjim igrama predstavljaju klubove pod okriljem ruske vojske", upozorio je Kuleba.

Bivši svjetski boksački prvak Vladimir Kličko nazvao je napore MOOO-a da vrati ruske i bjeloruske sportaše "izdajom olimpijske ideje". Prema Kličkovim riječima, on je i za bojkot Igara s ruskim i bjeloruskim sportašima te se nada da će mu se pridružiti što više zemalja. 

10:58 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakarova rekla je kako SAD potiče Ukrajinu da napadne teritorij Rusije nakon komentara Victorije Nuland kako vojni objekti na Krimu predstavljaju legitimnu vojnu metu. "Još jednom moramo skrenuti pozornost na uplitanje SAD-a u sukob u Ukrajini. Opskrbljuju ih sa golemim količinama oružja, pružaju obavještajnu potporu, izravno sudjeluju u planiranju vojnih operacija i obuci ukrajinskih postrojbi. Sada su u poticanju rata otišli i korak dalje i potiču Kijev da eskalira sukob i premjeste rat na naš teritorij izravnim napadima. Na ovo smo i prije upozoravali i zbog ovog smo bili primorani pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Sada službenici SAD-a o tome i otvoreno govore" rekla je Zakarova i dodala kako je područje Krima dobro osigurano. Dimitrij Novikov, presjednik odbora Dume za međunarodne odnose rekao je: "Svaka ovakva izjava služi kao povod eskalaciji sukoba ne samo u Ukrajini, već i okolnim područjima. Sve više zamlja primorano je definirati svoj položaj u vezi s aktualnim događanjima u Europi. Izjava potpredsjednice Nuland puka je provokacija i udaljava nas od okončanja sukoba."

10:50 -  Sjedinjene Države smatraju da Krim, koji je Rusija anektirala 2014., treba u najmanju ruku demilitarizirati, a službeni Washington istodobno podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na anektiranom poluotoku, rekla je američka državna podtajnica Victoria Nuland. Na Krimu se nalazi pomorska luka Sevastopolj gdje je smještena ruska crnomorska flota, a zapadni i ruski diplomati taj poluotok smatraju najvećom žarišnom točkom ukrajinskog rata. "Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je posrijedi odluka o tomu gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti sigurna sve dok Krim ne bude u najmanju ruku demilitariziran", rekla je Nuland.

Na pitanje o opasnosti od eskalacije ukrajinskog rata, Nuland je odgovorila da Rusija ondje ima mnoštvo vojnih objekata koji su ključni u sukobu. "To su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo", rekla je Nuland. Krim, koji izlazi na Crno more, Ruskom carstvu je pripojila Katarina Velika u 18. stoljeću. Ukrajina želi vratiti sav teritorij Krima koji je anektirala Rusija, koja kaže da bi bilo kakvi udari na Krim bili iznimno opasni i da bi predstavljali rizik od velike eskalacije rata. 

7:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da mu je prioritet zadržati ruske napade i pripremiti se za eventualnu ukrajinsku protuofenzivu. "Održavanje situacije na frontu i priprema za sve neprijateljske korake eskalacije - to je prioritet za blisku budućnost", rekao je Zelenski. Potpomognuta desecima tisuća rezervista, Rusija je intenzivirala kopnene napade diljem južne i istočne Ukrajine.

Danas počinje sigurnosna konferencija u Münchenu, a jedna od glavnih tema bit će rat u Ukrajini. Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron su među 45 šefova država i vlada koji stižu na jedan od najvećih skupova o globalnoj sigurnosti. U glavnom gradu Bavarske bit će i hrvatski premijer Andrej Plenković. 

Dok se Ukrajina suočava s novom ruskom ofenzivom, zapadni čelnici bi trebali potvrditi svoju predanost podršci Kijevu koliko god bude potrebno da se odbije ruska agresija, koja je počela 24. veljače 2022. Organizatori su objavili da ruska vlada zbog invazije na susjednu zemlju nije pozvana u München. 

>> VIDEO: Ukrajinsko - ruski rat traje gotovo godinu dana. Što očekivati od najavljene ruske ofenzive?