Danas je 148. dan ruske invazije na Ukrajinu. Europska unija dogovorila je novi paket sankcija protiv Rusije, ovaj put ciljajući na izvoz zlata, kao i na pojedince i subjekte. Ukrajinska prva dama Olena Zelenska, koja je u posjetu Sjedinjenim Državama, uputila je u srijedu snažan poziv američkom Kongresu za većom isporukom oružja njezinoj zemlji za borbu protiv ruske invazije.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:00 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova danas je, ne iznoseći dokaze, rekla da su Ukrajinci prije tri dana dronom napali nuklearnu elektranu u Zaporožju koju su ruske snage okupirale početkom rata.
- Samo pukom srećom nije došlo do velike industrijske katastrofe. Odgovorni moraju biti identificirani i kažnjeni - rekla je Zaharova.
Njezine tvrdnje nisu potvrđene.
21:37 - Obitelji poginulih ruskih vojnika tvrde kako su vojnici poslani u borbu u Ukrajinu bez ikakve prethodne vježbe. Kako je ranije objavila nezavisna novinska kuća MediaZona, Jevgenij Čubarin (24) u lipnju je poginuo u borbi dok je bio u ukrajinskoj regiji Harkov, samo nekoliko dana nakon što je prebačen u Belgorod koji se nalazi blizu ukrajinske granice, na tromjesečni ugovor s ruskom vojskom. Više ovdje.
16:35 - Rat u Ukrajini neće prestati ako Kijev ne prihvati gubitke i ne pregovara s Rusijom, rekao je u četvrtak bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u intervjuu za francusku agenciju AFP.
"Sve ovisi o Ukrajini, a posebnost ovog trenutka je da se rat može završiti u okolnostima koje su povoljnije za Ukrajinu", rekao je Lukašenko, glavni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Ona treba sjesti za pregovarački stol, složiti se da nikada neće biti prijetnja za Rusiju", dodao je. Kijev mora prihvatiti da "nikada neće imati na svojem teritoriju oružje koje bi bilo prijetnja za Rusiju", naglasio je.
Ukrajina mora prihvatiti i da je izgubila regije koje je okupirala Rusija na istoku i jugu, kaže on. "O tome više nema govora, o tome smo mogli razgovarati u veljači ili ožujku".
Lukašenko je istaknuo i da se rat mora zaustaviti kako bi se izbjegao "ponor ... nuklearnog rata". "Hajde, zaustavimo se. Ne treba ići dalje. Dalje, to je ponor. Dalje, to je nuklearni rat. Ne treba ići do tamo", kazao je.
Naglasio je da se stvari mogu i pogoršati jer Putin nije još upotrijebio sve snage. "Rat koji se tamo vodi nije još uvijek onaj koji bi Rusija mogla voditi", upozorio je, govoreći o "zastrašujućem oružju" koje Moskva još nije upotrijebila.
Lukašenko smatra da se sukob mogao izbjeći da je zapad dao Putinu "jamstva sigurnosti koja je tražio", odnosno povlačenje NATO-a na granice iz 1997. i prestanak približavanja Ukrajine zapadu, što Rusija percipira kao prijetnju.
"Zašto niste dali ta jamstva? Znači da ste željeli rat", zaključio je. Zapad je želio sukob s Rusijom i "isprovocirao je rat u Ukrajini", njegova je ocjena.
Naglasio je da je Rusija prestigla NATO, jer bi se u protivnom "vi zapadnjaci organizirali i napali ju". "Vi stojite iza ovog rata i produljujete ga", rekao je.
Za svoju je zemlju rekao da je autoritarna, ali da u njoj nema političkih zatvorenika. "Da, naš je sistem tvrđi, ne isključujem riječ autoritaran, ali to nije diktatura".
Pojasnio je pitanje političkih zatvorenika: "Vi kažete da imamo stotine osoba u zatvoru. Ali ako razgovaramo o toj navodnoj oporbi koju ste spomenuli, to nema veze s oporbom. Radi se o ljudima koji su se izjasnili protiv države, ne protiv vlasti, nego protiv države, protiv vlastitog naroda".
Bio je upitan o stotinama pripadnika oporbe, novinara i običnih prosvjednika koji su zatvoreni zbog uloge u prosvjedima protiv njegovog ponovnog izbora u kolovozu 2020. Po njemu, tada nije spriječen oporbeni pokret, nego zavjera protiv zemlje uz pomoć zapada. Bjeloruski šef države ocijenio je i da je zapad želio "zbrisati" njegovu zemlju 2020. kako bi nastavio prema Rusiji.
12:54 - Rusija neće izvoziti naftu na svjetsko tržište ako njezina cijena bude niža od troškova proizvodnje, prenijela je novinska agencija Interfax izjavu potpredsjednika vlade Aleksandra Novaka.
Američka ministrica financija Janet Yellen zalaže se za ograničenje cijena nafte kako bi se Moskvi otežalo financiranje vojnih operacija u Ukrajini, a o njezinom prijedlogu raspravlja skupina sedam vodećih gospodarstava svijeta G7.
Predloženi mehanizam predviđa zabranu osiguranja i transporta nafte čija cijena premašuje određenu razinu. Zasada nije poznato koliki bi bio plafon.
"Budu li te cijene o kojima govore niže od troškova proizvodnje nafte, onda Rusija, naravno, neće plasirati takvu naftu na svjetska tržišta. To jednostavno znači da nećemo poslovati s gubitkom", rekao je potpredsjednik ruske vlade u srijedu za televiziju Channel 1, prema Interfaxu.
Neimenovani američki dužnosnici tvrde da je cilj odrediti cijenu koja će pokrivati granični trošak proizvodnje kako bi se Rusiju potaknulo da nastavi s izvozom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je novinarima u srijedu da će cijene nafte skočiti u nebo ako se cijena ograničiti, napominje Reuters.
Brazil, Kina, Indija i neke afričke i bliskoistočne zemlje povećale su uvoz energenata iz Rusije, koja ih prodaje uz velike popuste u odnosu na cijene na svjetskim tržištima budući da su mnoge europske rafinerije prestale kupovati rusku naftu.
SAD očekuje da će cijena ruske nafte biti ograničena do prosinca, kada bi na snagu trebao stupiti embargo EU-a, izjavio je u srijedu na skupu u Aspenu zamjenik ministrice financija Wally Adeyemo.
12:03 - I ruska vojska i ukrajinske snage nepotrebno ugrožavaju civile stacioniranjem snaga u srcu naseljenih područja, primjerice u školskim podrumima ili zdravstvenim ustanovama, objavio je u četvrtak Human Rights Watch (HRW).
"Dok bjesni rat u Ukrajini, civili su nepotrebno uključeni u borbe", rekla je analitičarka HRW-a Belkis Wille.
“I ruske i ukrajinske snage moraju izbjegavati stacioniranje svojih snaga među civilima i učiniti sve što je moguće da civile drže podalje”, pozvala je.
HRW je dokumentirao četiri slučaja ruskih i tri ukrajinska vojna položaja u stambenim područjima.
"U napadima koji su uslijedili na te položaje ubijeni su i ranjeni civili", rekla je organizacija, dodajući da je intervjuirala više od 50 stanovnika iz sedam mjesta koja se nalaze u ukrajinskim regijama Černihiv (sjever), Harkiv (istok) i Zaporižja (jug) i obišla njih šest.
Među najpoznatijim slučajevima koje navodi HRW, je selo Jaguidne u regiji Černihiv gdje su Rusi mjesec dana držali zatočeno oko 350 civila u podrumu škole koju su koristili kao vojnu bazu.
Ukrajinske snage uspostavile su bazu u centru za kontrolu bolesti u rezidencijalnom području Pokotilivke u regiji Harkiv, navela je nevladina organizacija.
Kada su Rusi napali centar 28. travnja, najmanje šest civila je ranjeno, a deseci obližnjih kuća i lokalne škole su oštećene, prema istom izvoru.
Rusija je pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća smrti, osobito u Mariupolju, i golema razaranja u toj zemlji.
10:55 - Sastanak Turske, Finske i Švedske o procesu pristupanja dviju nordijskih zemalja NATO-u održat će se u kolovozu, najavio je u četvrtak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Prema riječima šefa turske diplomacije "stalni odbor" koji okuplja predstavnike Turske, Švedske i Finske na prvom sastanku procijenit će kako Stockholm i Helsinski provode obećanja iz memoranduma koji su tri zemlje potpisale krajem lipnja, tijekom summita NATO-a u Madridu.
"Ako te zemlje ne provedu točke sadržane u memorandumu (...), naš parlament neće ratificirati pristupni protokol", upozorio je Cavusoglu, ponavljajući prijetnju koju je u ponedjeljak izrekao predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Potpisivanje memoranduma omogućilo je uklanjanje veta Ankare na ulazak dviju nordijskih zemalja u Savez.
Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su se suočile s protivljenjem Turske, koja ih je optužila da podupiru skupine koje smatra terorističkima.
U tekstu memoranduma potvrđuje se da Stockholm i Helsinki smatraju Kurdsku radničku stranku (PKK) terorističkom organizacijom te da se dvije zemlje obvezuju da neće podržavati različite skupine neprihvatljive Ankari, uključujući kurdski oružani pokret YPG u Siriji.
Švedska i Finska također se obvezuju da će "brzo i temeljito" proučiti turske zahtjeve za izručenje.
Tijekom summita NATO-a u Madridu Erdogan je pozvao dvije nordijske zemlje da "preuzmu svoju ulogu" u borbi protiv terorizma, za što optužuje kurdske organizacije u sjevernoj Siriji.
9:54 - Ruske snage vjerojatno se približavaju drugoj najvećoj elektrani u Ukrajini u Vuhlehirski, 50 kilometara sjeveroistočno od Donecka, objavila je britanska vojna obavještajna služba u četvrtak.
"Rusija daje prioritet zauzimanju ključne nacionalne infrastrukture, poput elektrana", objavilo je britansko ministarstvo obrane u redovnom biltenu.
Ministarstvo je također dodalo da Rusija vjerojatno pokušava proboj kod Vuhlehirske u sklopu napora da povrati zamah u napredovanju prema ključnim gradovima Kramatorsku i Slovjansku. Gotovo pet mjeseci otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na ruskog susjeda, ruske snage mukotrpno osvajaju područje Donbasa u istočnoj Ukrajini i zauzele su oko petinu zemlje.
Ukrajinske oružane snage priopćile su u četvrtak da su ubile 111 ruskih vojnika na jugu i istoku tijekom prošlog dana.
Ruska uprava u djelomično okupiranoj ukrajinskoj regiji Zaporižja objavila je da je Ukrajina izvela napad dronom na tamošnju nuklearnu elektranu, ali da reaktor nije oštećen.
Višestruke eksplozije čule su se i u južnoj regiji Herson pod kontrolom Rusije tijekom noći i u četvrtak, izvijestila je ruska novinska agencija TASS. Ukrajinska vojska izvijestila je o snažnom ruskom granatiranju usred, kako su rekli, uglavnom neuspjelih pokušaja ruskih kopnenih snaga da napreduju.
U prethodna 24 sata, ukrajinske snage su priopćile da su uništile 17 vozila, neka od njih oklopna, kao i da su ubile više od 100 ruskih vojnika. U objavi na Facebooku, ukrajinska vojska objavila je da ne vidi znakove da Rusi stvaraju posebne udarne skupine kako bi pokrenuli novu ofenzivu.
Ruska invazija ubila je tisuće, raselila milijune i sravnila gradove sa zemljom, osobito u područjima ruskog govornog područja na istoku i jugoistoku Ukrajine.
9:35 - Međunarodni stručnjaci dokumentirali su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava masovih razmjera za koja je odgovorna ruska strana otkako je Moskva napala Ukrajinu, ali navode da je u manjoj mjeri bilo i kršenja za koja je odgovorna ukrajinska strana.
Izvješće koje je u srijedu objavio Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), institucija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) sa sjedištem u Varšavi, iznosi te optužbe.
Osobito teški slučajevi uključuju granatiranje kazališta u Mariupolju sredinom ožujka i željezničke postaje u Kramatorsku početkom travnja, što je rezultiralo smrću civila, i za koje je ODIHR rekao da bi mogli predstavljati ratne zločine Rusije.
ODIHR je rekao da je bio izuzetno zabrinut zbog ruske opsade ukrajinskih gradova i mjesta, što je spriječilo sigurnu evakuaciju civila.
Ponašanje ruske vojske obilježeno je općim nepoštivanjem osnovnih načela selektivnosti napada, proporcionalnosti i mjera opreza u skladu s humanitarnim pravom, navodi se u izvješću.
Svjedoci su izvijestili o mnogim nezakonitim pogubljenjima, zatočenjima, otmicama i slučajevima mučenja i seksualnog nasilja.
Ukrajinska vojska također je u manjoj mjeri prekršila humanitarno pravo, ističe se u izvješću, uključujući nasilje protiv osumnjičenih pljačkaša. Dokazi su pokazali da su obje strane prekršile međunarodno pravo u postupanju prema ratnim zarobljenicima.
Ovaj dokument na 53 stranice izričito je označen kao izvješće ODIHR-a, a ne OESS-a.
OESS je uglavnom paraliziran od početka sukoba koji je pokrenula Rusija, ključna članica organizacije.
8:13 - Sjedinjene Države procjenjuju da su ruski gubici u Ukrajini dostigli oko 15.000 života i možda 45.000 ranjenih, rekao je u srijedu direktor CIA-e William Burns, dodajući da je Ukrajina također pretrpjela značajne gubitke.
Gotovo pet mjeseci otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na ruskog susjeda, njezine snage mukotrpno osvajaju područje Donbasa u istočnoj Ukrajini i zauzeli su oko petinu zemlje. Burns je, govoreći na Aspen Security Forumu u Coloradu, rekao da su ti dobici došli uz veliku cijenu.
"Zadnje procjene američke obavještajne zajednice bile bi nešto u blizini 15.000 ubijenih (ruskih snaga) i možda tri puta više ranjenih. Dakle, prilično značajni gubici", rekao je Burns.
"I Ukrajinci su također pretrpjeli - vjerojatno malo manje od toga. Ali, znate, značajni gubici."
8:00 - Isporuke plina nastavljene su u četvrtak njemačko-ruskim plinovodom Sjeverni tok 1 nakon radova na održavanju, potvrdio je za njemačku novinsku agenciju dpa glasnogovornik tvrtke. Desetodnevni prekid zbog održavanja smanjio je protoke na nulu 11. srpnja, a postojali su strahovi da bi Moskva mogla odlučiti ne pokrenuti ponovno opskrbu u trenutku kada se Europa već suočava s energetskom krizom.
6:30 - Hrvatska će, kao i sve druge države članice EU, od 1. kolovoza morati smanjivati ukupnu potrošnju plina za 15 posto do 31. ožujka sljedeće godine, a premda je zamišljeno da ta redukcija bude dobrovoljna, ona može postati i zakonski obvezna za sve članice Unije ako dođe do potpune obustave isporuke ruskog plina u Europu. (T. Krasnec)
6:10 - Njemačka državna željeznička kompanija Deutsche Bahn objavila je da planira prevoziti pšenicu teretnim vlakovima iz Ukrajine u njemačke luke nakon što je ruska invazija zaustavila izvoz žitarica preko Crnoga mora.
Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika pšenice, a više od 90 posto izvoza išlo je preko Odese i Mariupolja na Crnom moru.
6:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da Rusija koristi Ukrajinu kao poligon za moguće daljnje napade na druge europske zemlje, te poručio da će poraz Rusije u Ukrajini značiti sigurnost za ostatak Europe.
"Rusija u Ukrajini testira sve što se može upotrijebiti protiv drugih europskih zemalja", rekao je Zelenski u svom video obraćanju u srijedu navečer.
"Počelo je s distribucijom plina, a završilo invazijom punog opsega, raketnim terorom i spaljenim ukrajinskim gradovima", rekao je Zelenski.
Poručio je da Ukrajina treba poraziti Rusiju kako bi druge zemlje bile sigurne. "Što se to brže dogodi, to će manje štete i patnje doživjeti sve europske obitelji, sve europske zemlje", istaknuo je.
Ukrajinski čelnik također je još jednom izrazio zahvalnost za višecijevne raketne bacače HIMARS koje im je isporučio SAD, pet mjeseci nakon početka rata.
U svom obraćanju ponovno je inzistirao na bržoj dostavi sustava protuzračne obrane. Već postoje sporazumi s međunarodnim partnerima, ali s obzirom na ruske napade potrebna je "potpuno drugačija brzina i potpuno drugačija razina zaštite", rekao je Zelenski.
krvavi napad na susjednu državu, ubijanje civilnog stanovništva, progoni, odvođenje ljudi u logore "na filtraciju", pljačkanje kuća, silovanja, uništavanje infrastrukture, anektiranje dijelova napadnute države...ne, ne govorimo o nacističkoj njemačkoj nego o današnjoj rusiji!