Danas je 147. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je potporu iranskog vrhovnog vođe za rusku invaziju na Ukrajinu tijekom posjeta Teheranu u utorak. Putin je također rekao da bi kapacitet plinovoda Sjeverni tok 1, najveće pojedinačne konekcije za opskrbu Europe ruskim plinom, mogao biti dodatno smanjen zbog sporog napretka u održavanju opreme. Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije koji je sada zamjenik šefa Vijeća sigurnosti, rekao je: "Rusija će postići sve svoje ciljeve. Bit će mira – pod našim uvjetima."
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
21:57 - Europska unija dogovorila je novi paket sankcija protiv Rusije, ovaj put ciljajući na izvoz zlata, kao i na pojedince i subjekte.
Ovaj potez, koji su dogovorili svjetski čelnici na nedavnom summitu G7, označava sedmi paket kazni nakon zabrane uvoza većine ruske nafte u lipnju.
Nove sankcije također će dovesti do zamrzavanja imovine najveće ruske banke, Sberbank, uz još nekoliko imena dodanih na crnu listu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će mjere pomoći u učinkovitijoj provedbi ranijih sankcija i produžiti ih do siječnja 2023.
Dodala je: “Moskva mora nastaviti plaćati visoku cijenu za svoju agresiju.”
21:34 - Isporuke ruskog plina Njemačkoj ponovo će se uspostaviti u četvrtak cjevovodom Sjeverni tok, na kojem se radovi održavanja privode kraju, potvrdio je u srijedu njemački operater Gascade.
"Isporuka plina Sjevernim tokom biti će na razini koja je iznosila prije radova na održavanju, a radi se o 40 posto kapaciteta plinovoda", priopćio je njemački operater.
Čelnik njemačkog energetskog regulatora Klaus Mueller izjavio je danas da je za 21. srpnja naručen transport 800 gigavatsati plina, upozorivši ipak da bi se količina do sutra mogla promijeniti.
No na Twitteru je, nakon novih podataka, napisao da bi u četvrtak pošiljka ruskog plina Sjevernim tokom mogla iznositi svega 30 posto kapaciteta tog plinovoda.
Ruski dobavljač plina Gazprom obustavio je isporuke 11. srpnja radi redovnog godišnjeg održavanja plinovoda, a smanjio je pošiljke u Njemačku već mjesec dana ranije, i to za 60 posto, zbog kašnjenja turbine koju je trebao servisirati njemački Siemens.
Siemens je turbinu otpremio u tvornicu u Kanadi, ali Ottawa ju je nakon servisa blokirala isporuku turbine budući da je Gazpromu uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu. Nakon mjesec dana pregovora s Njemačkom Kanada je, zaključivši da to nije protivno sankcijama, odlučila vratiti turbinu, unatoč prosvjedima Ukrajine.
19:47 - Ukrajinska prva dama Olena Zelenska, koja je u posjetu Sjedinjenim Državama, uputila je u srijedu snažan poziv američkom Kongresu za većom isporukom oružja njezinoj zemlji za borbu protiv ruske invazije.
"Zahvalni smo što su Sjedinjene Države na našoj strani u ovom ratu", kazala je Olena Zelenska dodajući da, međutim, "rat nije gotov".
“Tražim od vas više oružja (...) kako bismo zaštitili svačije domove i pravo ljudi da se živi probude u tim domovima”, rekla je.
"Pomozite nam (...) i zajedno ćemo ostvariti veliku pobjedu", dodala je tijekom govora pred američkim parlamentarcima koji su ustali sa sjedala kako bi joj zapljeskali.
Olena Zelenska popratila je svoj govor dijaprojekcijom, pokazujući snimke djece koja su međuvremenu ubijena ili ranjena u ruskim napadima.
.@SecDef: [the next assistance package] will include four more HIMARS advanced rocket systems, which the Ukrainians have been using so effectively and which have made such a difference on the battlefield. pic.twitter.com/lsns28gzEz
— Department of Defense 🇺🇸 (@DeptofDefense) July 20, 2022
Posebno je spomenula Lizu Dmitrievu, četverogodišnju djevojčicu s Downovim sindromom, koja je ubijena u četvrtak tijekom ruskog napada, što je tragedija koja je mnoge šokirala.
19:00 - Guverner ruske južne regije Belgoroda rekao je u srijedu da je Ukrajina granatirala dva ruska sela u blizini granice i pritom ubila jednu osobu.
"Prema preliminarnim izvješćima, palo je pet granata. U Nehotejevki su oštećene četiri kuće, pogođeni su krovište, prozori, ograda i zgrada seoskog kluba", rekao je guverner Vjačeslav Gladkov na Telegramu, dodajući da je jedan mještanin poginuo.
18:00 - SAD će poslati Ukrajini još četiri mobilna raketna sustava HIMARS, objavio je u srijedu američki ministar obrane Lloyd Austin, što je posljednji u nizu paketa vojne pomoći koja bi trebala ojačati Kijev u borbi protiv ruskih snaga.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je ranije ovoga tjedna naredio generalima da im prioritet bude uništenje ukrajinskih dalekomentnih raketnih sustava i topništva, nakon što su oružjem zapadne proizvodnje gađane ruske linije opskrbe.
16:55 - Sustavna evidencija dozvola o prometu vojnog naoružanja i opreme, koju Srbija vodi od 2016. godine, pokazuje da nijedna nije izdana za transport bilo kakve vrste naoružanja i vojne opreme iz Srbije za Ukrajinu, priopćilo je u srijedu srbijansko ministarstvo obrane nakon pada aviona sa srbijanskim oružjem u Grčkoj.
Srbijansko ministarstvo obrane u srijedu je, drugi put u posljednja tri dana, ponovilo da Srbija poštiva sve međunarodne propise u trgovini naoružanjem i vojnom opremom i istaknulo da je srpsko naoružanje u ukrajinskom zrakopolovu, koji se u subotu navečer srušio u Grčkoj, bilo namijenjeno Bangladešu, a ne Ukrajini.
16:53 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da se ne zna u kakvom će stanju turbina Sjevernog toka 1 biti vraćena nakon popravka u Kanadi, što dodatno povećava neizvjesnost u pogledu plinovoda koji bi nakon održavanja trebao biti ponovno u funkciji.
Putin je kazao i da postoji rizik da se servisirana oprema možda isključi, što bi zaustavilo protok plina kroz Sjeverni tok 1. Energetski div pod kontrolom Kremlja, Gazprom, u lipnju je smanjio izvoz plina u Europu ovom rutom na 40 posto kapaciteta, okrivivši za to kašnjenje u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi.
No ovaj je tjedan objavljeno da se turbina, koju su zahvatile sankcije, može ponovno ugraditi.
15:32 - Ukrajinska vojska pruža žestok otpor ruskoj vojsci na bojišnici, no šokantan potez predsjednika Volodimira Zelenskija koji je otpustio dvoje važnih dužnosnika otkrio je novu frontu puno bliže domu, onu protiv špijuna i simpatizera Kremlja.
Otkazi šefu sigurnosne službe SBU Ivanu Bakanovu, Zelenskijevom prijatelju iz djetinjstva, i glavnoj državnoj odvjetnici Irini Venediktovoj nezabilježen je potez od početka invazije.
"Predsjednik i njegov kabinet nisu bili zadovoljni radom Bakanova i Venediktove" čak i prije ruske invazije, rekao je ukrajinski politički analitičar Volodymyr Fesenko za AFP.
14:47 - SAD će Ukrajini u sljedećem paketu poslati još četiri topničko-raketna sustava HIMARS, rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin, prenosi The Kyiv Independent.
13:55 - "Ako Ukrajina dobije oružje dugog dometa od zapadnih zemalja, promijenit će se geografski zadaci specijalne operacije ruskih trupa", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu na RT-u.
"Predsjednik je vrlo jasno rekao, kao što ste ga citirali - denacifikacija, demilitarizacija u smislu da nema prijetnji našoj sigurnosti, vojnih prijetnji s teritorija Ukrajine, ta zadaća ostaje", naglasio je ministar.
Istaknuo je da kako Zapad, u nemoćnom bijesu ili u želji da situaciju učini što lošijom, u Ukrajinu upumpava sve više dalekometnog oružja, primjerice HIMARS, zemljopisni ciljevi specijalne operacije čak će se pomaknuti, dalje od trenutne linije.
“Budući da ne možemo dopustiti da dio Ukrajine koji će kontrolirati Zelenski ili tko god ga zamijeni ima oružje koje će predstavljati izravnu prijetnju našem teritoriju i teritoriju onih republika koje su proglasile svoju neovisnost, oni koji žele njihovu budućnost odlučite sami“ zaključio je.
"SAD i Velika Britanija žele eskalirati sukob Rusije i Ukrajine u veću konfrontaciju između Moskve i Europe", rekao je u Lavrov
13:50 - Europski političari bi uzroke domaćih kriza trebali tražiti u svojim pogreškama i neprofesionalizmu, rekla je u srijedu glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova u komentaru distribuiranom povodom izjava talijanskog ministra vanjskih poslova Luigija di Maioa.
"Europskim političarima savjetovali bismo da uzroke svojih domaćih kriza traže u vlastitim pogreškama i neprofesionalizmu, čije društvene i ekonomske posljedice sve više osjećaju obični građani zemalja EU-a", stoji u komentaru.
Prema Zaharovoj, Di Maio nastavlja tražiti vanjske uzroke unutarnjopolitičkih problema svoje zemlje. "I sami smo zaprepašteni snagom ruske diplomacije, kako sugeriraju talijanski mediji. Ispada da naši veleposlanici s nekoliko poziva mogu promijeniti vladu", istaknula je.
"Predstavnici drugih zapadnih zemalja u više su navrata pokušavali takve trikove kada nije bilo nikoga za kriviti za vlastite neuspjehe usred rastućeg nezadovoljstva naroda. Upravo se to danas događa na tržištu energije i hrane", dodala je, piše TASS.
13:14 - Europska komisija predložila je danas novu uredbu koja bi, ako prijedlog prihvate države članice, za 15 posto smanjila ukupnu potrošnju plina u svakoj članici Unije, i to već od 1. kolovoza do 31. ožujka sljedeće godine.
Više o tome pročitajte OVDJE.
12:54 - Ruske snage granatirale su istočnu i južnu Ukrajinu u srijedu nakon što je Washington rekao da vidi znakove da se Moskva sprema službeno pripojiti teritorij koji je zauzela tijekom gotovo pet mjeseci rata.
U međuvremenu se pojavila neizvjesnost oko planiranog ponovnog pokretanja ogromnog ruskog plinovoda prema Europi u četvrtak, jer je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi njegov kapacitet mogao biti dodatno smanjen zbog sporog napretka u održavanju opreme.
Strahujući da bi Rusija mogla prekinuti isporuke, Europska unija će u roku od nekoliko mjeseci izraditi hitne planove za smanjenje potražnje za plinom.
Ukrajinska vojska i političari izvijestili su o teškom i ponekad kobnom ruskom granatiranju usred, kako su rekli, uglavnom neuspješnih pokušaja ruskih kopnenih snaga da napreduju.
Britanska vojna obavještajna služba rekla je da je ruska ofenziva u istočnoj regiji Donbasa nastavila donositi minimalne uspjehe dok su ukrajinske snage - koje Britanija pomaže poduprijeti - držale liniju. Prošlo je više od dva tjedna od posljednjeg velikog teritorijalnog dobitka Rusije, grada Lisičanska.
Kremlj je rekao da nema vremenskog ograničenja za ono što naziva "specijalnom vojnom operacijom" kako bi osigurao vlastitu sigurnost u uvjetima širenja NATO-a, te da će učiniti sve što je potrebno da postigne svoje ciljeve.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izvršio je inspekciju trupa koje se bore u Ukrajini, priopćilo je u srijedu njegovo ministarstvo. Navodi se da je naredio da se učini više kako bi se oborile ukrajinske bespilotne letjelice koje djeluju u pograničnim regijama i kako bi se zaustavilo granatiranje Ukrajine na područjima nad kojima je izgubila kontrolu.
Pozivajući se na američke obavještajne podatke, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby optužio je Rusiju za postavljanje temelja za aneksiju ukrajinskog teritorija koji je zauzela od početka rata 24. veljače, tvrdnja za koju je rusko veleposlanstvo u Washingtonu rekla da pogrešno opisuje ono što Moskva pokušava učiniti.
12:42 - Obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, a alternativni izvori nabave i ukapljeni plin ublažili bi udarac, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Smanjene isporuke ruskog plina već utječu na gospodarski rast u Europi, ali posljedice potpunog zatvaranja pipe mogle bi biti znatno teže, smatraju autori istraživanja, objavljenog u utorak na MMF-ovom službenom blogu.
Europska infrastruktura i globalna tržišta zasada uspijevaju 'pokriti' 60-postotno smanjenje ruskih pošiljki od lipnja prošle godine, uz smanjenu ukupnu potrošnju za devet posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. i zamjenske izvore nabave, posebno LNG-a.
11:35 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je dva nadzvučna bombardera s nuklearnim projektilima Tu-160 iznad Barentsova mora sjeverno od Norveške, Finske i Švedske, piše Daily Mail.
Putin i drugi ruski dužnosnici u nekoliko su navrata upozorili Finsku i Švedsku, koje su do odluke o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u dugo bile vojno neutralne, da ne udružuju snage sa zapadnim sigurnosnim blokom pod prijetnjom vojne akcije.
Bombardere prozvane Bijelim labudima, u misiju su ispratili borbeni zrakoplovi MiG-31. Let se dogodio u vrijeme kada je Putin u službenoj posjeti Iranu. - Svi letovi aviona ruskih zračno-svemirskih snaga provode se u strogom skladu s međunarodnim pravilima korištenja zračnog prostora - priopćilo je ministarstvo.
10:00 - Ukrajinske snage dva su dana zaredom granatirale most do većinom ruske okupirane regije Herson u južnoj Ukrajini, javlja ruska državna novinska agencija TASS.
Osam ili devet raketa pogodilo je u srijedu Antonovski most, koji prelazi rijeku Dnjepar, izvijestio je TASS pozivajući se na Kirilla Stremousova, zamjenika čelnika regionalne administracije koju podržava Rusija.
Stremousov je za TASS rekao da je most "jako teško oštećen" u granatiranju, ali je rekao da nema opasnosti od njegovog rušenja.
9:50 - Trinaestogodišnji dječak bio je među tri žrtve ruskog napada na sjeveroistočni grad Harkiv u srijedu ujutro, rekao je Oleh Synehubov, šef regionalne vojne uprave.
“Nažalost, tri osobe, uključujući 13-godišnjeg dječaka, muškarca i ženu, ubijene su kao rezultat jutarnjeg granatiranja od strane okupatora okruga Saltivskyi u Harkivu,” napisao je u objavi na Telegramu. "Ozlijeđena je 72-godišnja žena”, dodao je.
Synehubov je savjetovao ljudima u Harkivu - drugom po veličini gradu u Ukrajini prije početka ruske invazije - da ne izlaze van osim ako je neophodno.
9:33 - Sjedinjene Države i njihovi saveznici razmatraju moguću obuku ukrajinskih pilota kao dio dugoročnih napora da potencijalno pomognu Kijevu u izgradnji budućih ukrajinskih zračnih snaga.
8:37 - Snimka Reutersa sugerira da je Ukrajina ponovno granatirala most Antonovski u južnoj regiji Herson pod kontrolom Rusije, prema izvješću ruske novinske agencije Tass pozivajući se na vlasti postavljene u Rusiji, piše Guardian.
Ruski borbeni avion Su-35 srušen je u blizini Nove Kahovke u regiji Herson. Ukrajinska protuzračna obrana tvrdi da ga je srušila, navodi se uz snimku kojoj nije potvrđena autentičnost.
✈️🇷🇺🔥
— TYPXA ⚡ Middle East (@middleeasttime) July 20, 2022
One Russian Su-35 #Russia crashed near Nova Kakhovka, #Kherson region.
#Ukraine air defense claims to have shot it down. pic.twitter.com/1q98TbjRFO
8:00 - Ruska ofenziva u ukrajinskoj regiji Donbas nastavlja se s minimalnim pomacima dok ukrajinske snage drže liniju, objavila je britanska vojna obavještajna služba.
Antonovski most preko rijeke Dnjepar koji su pogodile ukrajinske snage vjerojatno je još uvijek upotrebljiv, reklo je britansko ministarstvo obrane.
"Vrlo je vjerojatno da će most ostati upotrebljiv, ali je ključna ranjivost za ruske snage", dodalo je ministarstvo.
"To je jedan od samo dva cestovna prijelaza preko Dnjepra preko kojih Rusija može opskrbljivati ili povući svoje snage na teritoriju koji je okupirala zapadno od rijeke", dodaje se.
Donji tok Dnjepra predstavlja prirodnu barijeru, s plovnim putem obično širokim oko 1000 m. Kontrola prijelaza Dnjepra vjerojatno će postati ključni čimbenik u ishodu borbi u regiji, dodalo je ministarstvo.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 20 July 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) July 20, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/nx8fNH0vaD
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/9q2Q3h3FrA
7:45 - Čečenski vođa Ramzan Kadirov na svom Telegram kanalu govorio je o izradi "velikih" planova za demilitarizaciju zemalja NATO-a. Više pročitajte OVDJE.
7:12 - Ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava nekoliko puta posjetiti inozemstvo na jesen, rekao je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov. "U vrlo bliskoj budućnosti - ne, ali na dnevnom redu, recimo, još je planirano nekoliko posjeta na jesen”, rekao je Peskov, a prenosi ruska državna medijska agencija Tass odgovarajući na pitanje planira li Putin nova inozemna putovanja u bliskoj budućnosti.
Napomenuo je da su u tijeku pripreme za posjete.
6:05 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Teheranu da Moskva ne vidi želju Ukrajine da ispuni uvjete onoga što je opisao kao preliminarni mirovni sporazum dogovoren u ožujku. Obraćajući se novinarima na završetku posjeta Iranu, Putin je rekao da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ponudili posredovanje između Rusije i Ukrajine, koju su snage Moskve napale krajem veljače.
Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na Putinove izjave u ranim jutarnjim satima u srijedu.
Upitan o mogućem sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Putin je rekao da se Kijev nije pridržavao uvjeta preliminarnog mirovnog sporazuma za koji je rekao da je "praktički postignut" u ožujku.
"Konačni rezultat naravno... ovisi o spremnosti strana da provedu dogovore koji su postignuti. Danas vidimo da vlasti u Kijevu nemaju takvu želju."
Pregovori su održani u ožujku, obje su strane dale prijedloge, ali bez pomaka. Zelenskij je tada rekao da se može vjerovati samo konkretnom rezultatu razgovora.
Putin se u utorak u Teheranu sastao s iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hameneijem, produbivši veze između dviju zemalja koje su obje pod zapadnim sankcijama. Tijekom posjeta Iranu, Putin se također susreo s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom s kojim je razgovarao o sporazumu kojim bi se obnovio crnomorski izvoz žita iz Ukrajine, koji trenutno Rusija blokira.
Rusija je bila spremna olakšati ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora, ali također želi da se uklone preostale sankcije na izvoz ruskih žitarica, rekao je Putin.
U utorak je ruski čelnik rekao da još nisu riješena sva pitanja u vezi s isporukama žitarica, "ali već je i činjenica da ima pomaka dobra".
Sastanak s Erdoganom bio je prvi Putinov osobni sastanak s nekim od čelnika zemalja članica NATO-a otkako su ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu. Putinov posjet Iranu jasna je poruka Zapadu o ruskim planovima za stvaranje bližih strateških veza s Iranom, Kinom i Indijom kako bi se neutralizirale sankcije Zapada uvedene zbog invazije.
Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da putovanje u Teheran pokazuje koliko je Rusija postala izolirana. Kirby je također rekao da Sjedinjene Države pripremaju još jedan paket oružja za Ukrajinu.
6:00 - Rusija se priprema na aneksiju ukrajinskog teritorija i namjerava postaviti nelegitimne i sebi bliske dužnosnike u područjima pod svojom kontrolom, rekla je u utorak Bijela kuća.
Otkrivajući ono što je nazvao američkim obavještajnim podacima, John Kirby, glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost, rekao je na brifingu za medije Bijele kuće da se Rusija sprema i uvesti rublju kao valutu i prisiliti stanovnike da predaju zahtjev za državljanstvom.
Rusija također pokušava preuzeti kontrolu nad televizijskim tornjevima, rekao je.
Kirby je rekao i da će SAD u nekoliko sljedećih dana najaviti novi paket oružja za Ukrajinu koja se žestoko bori s ruskim snagama na istoku zemlje, šesnaesti po redu paket. Komentirajući posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Teheranu u utorak, Kirby je naglasio da on pokazuje kako je Rusija postala izolirana.
To je bio prvo putovanje čelnika Kremlja izvan granica bivšeg SSSR-a otkad je Moskva 24. veljače izvršila invaziju na Ukrajinu.
SAD je prošli tjedan rekao da ima informacije koje pokazuju da se Iran sprema Rusiju opskrbiti s do nekoliko stotina dronova, uključujući i neke koji mogu nositi oružje. Teheran se također sprema, po američkim informacijama, trenirati ruske snage da koriste dronove. Iranski ministar vanjskih poslova je to zanijekao. Kirby je u utorak rekao da još uvijek nema naznaka da je Iran isporučio dronove Rusiji.
5:55 - Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je potporu iranskog vrhovnog vođe za rusku invaziju na Ukrajinu tijekom posjeta Teheranu u utorak. Ajatolah Ali Khamenei rekao je Putinu: “Rat je oštro i teško pitanje i Iranu nije nimalo drago što obični ljudi pate od njega, ali u slučaju Ukrajine da niste preuzeli inicijativu, druga bi strana izazvala rat na vlastitu inicijativu... Ako je put NATO-u otvoren, on ne poznaje granice i da nije zaustavljen u Ukrajini oni bi nešto kasnije započeli isti rat pod izlikom Krima.”
Khamenei je rekao da Teheran i Moskva moraju ostati na oprezu protiv "zapadne prijevare", pozivajući na dugoročnu suradnju između Irana i Rusije. "Dugoročna suradnja Irana i Rusije je od velike, duboke koristi za obje zemlje", rekao je.
5:50 - Glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika u utorak je rekao da Ukrajina ne želi da rat traje do zime, jer bi to ruskim snagama dalo vremena da otežaju bilo kakvu ukrajinsku protuofenzivu.
U intervjuu za ukrajinski časopis NV, predstojnik ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, izrazio je nadu da će američka pomoć Ukrajini omogućiti dostatnu količinu oružja prije zime kako bi ukrajinske snage postigle "pobjedu" prije toga.
"Vrlo je važno za nas da ne uđemo u zimu. Nakon zime, kad Rusi budu imali više vremena da zadrže pozicije, bit će zasigurno puno teže", rekao je Jermak.
Rusija pokušava "uvući" Ukrajinu u takav produženi sukob, rekao je Jermak. Kremlj je rekao da nema vremenskog ograničenja sukoba koji je počeo 24. veljače i koji Moskva zove "specijalnom vojnom operacijom" zbog osiguravanja vlastite sigurnosti. Ukrajina i zapad osudili su to kao ničim izazvanu agresiju.
Putleru, mir ce bit kad riknes i pridruzis se svom Staljinu