Željka Markić: Karamarko nas nije podržao, ali zato hoće birači HDZ-a

Udruga “U ime obitelji” i Željka Markić danas počinju skupljati potpise za referendum o promjeni izbornog zakona. Sada će im biti teže jer ovaj put u referendumsku avanturu idu bez podrške HDZ-a. Željku Markić upoznao sam prije nego što se počela baviti javnim poslovima i postala svojevrsna konzervativna ikona. Oprezna je i pretjerano nepovjerljiva prema novinarima, što je pomalo čudno jer ima značajno medijsko iskustvo. Tako je bilo i tijekom našeg razgovora koji smo vodili u moderno uređenom sjedištu njezine tvrtke u Zagrebu. Nije se zalijetala, pogotovo kada se trebala jasno izjasniti o svojevrsnoj “izdaji” HDZ-a koji ovaj put rezolutno odbija podržati referendum.

Imamo veliku podršku

Ovo je vaš drugi referendum u nešto više od godinu dana. Imate li jednaku podršku ili su se neke stvari promijenile?

U ovom trenutku imamo jednaku podršku za ovaj dio posla koji sada radimo kao što smo imali na prošlom referendumu. To je podrška onih ljudi koji su pokrenuli i organizirali cijelu ovu mrežu i koji sada volontirajući u svim županijama stvaraju preduvjete da bi uopće moglo doći do izjašnjavanja. Dakle, u tome nema razlike.

Je li vas iznenadila HDZ-ova odluka da ne podrži referendum?

Veliki dio biračkog tijela HDZ-a, a to su nam potvrđivala i istraživanja, podupirao je brak kao zajednicu žene i muškarca. Ako dobro pamtim, negdje oko 25-30 posto biračkog tijela SDP-a je podupiralo takvu definiciju braka. Prema tome, već smo na prošlom referendumu vidjeli da se u Hrvatskoj ljudi mogu odvojiti od svojih ideoloških podjela i sastati oko konkretne teme. Očekujemo da će na ovome pitanju suglasje biti i veće.

Je li vas dakle iznenadila odluka HDZ-a?

Sve nas je iznenadila odluka Predsjedništva HDZ-a. Mislim da ona nije bila u skladu s time kako misli većina bilo članova bilo podupiratelja HDZ-a. Usuđujem se dati tu procjenu. Sigurno da je odstupanje od onoga što mislim da HDZ nastoji činiti, a to je ponuditi rješenja za tešku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi.

Jeste li se nakon odluke HDZ-a čuli s nekim iz vodstva stranke?

Nismo se čuli s članovima predsjedništva ili sa samim predsjednikom nijedne stranke. Nismo se čuli ni s predsjedništvom i predsjednikom SDP-a i HNS-a koji su isto tako donijeli odluku da nas ne podupiru. Još u kolovozu omogućili smo svim političkim strankama da se upoznaju s referendumskim pitanjem jer smo to smatrali partnerskim, korektnim odnosom. Međutim, nije bilo interesa za takvu komunikaciju.

HDZ i SDP se ni u čemu ne mogu složiti osim u tome da ne podržavaju referendum koji bi bitno promijenio izborni sustav.

Mislim da se radi o nesnalaženju i nedovoljnom dodiru sa stvarnošću i svima nama koji živimo u Hrvatskoj. To je način gledanja koji sprječava otvaranje prema novoj stvarnosti, a to je da ljudi u Hrvatskoj traže više suodlučivanja. Nisam iznenađena da takav odnos imaju SDP i aktualna vlast koja je na prošlom referendumskom izjašnjavanju pokazala da ne poštuje birače. Kršila je sve moguće konvencije uplećući se i nastojeći zaplašiti ljude da ne iznose svoje mišljenje. Tim više nas je iznenadilo da sada vodstvo HDZ-a, stranka koja je omogućila prelazak iz jednostranačja u demokraciju, iz totalitarnog u slobodni sustav, ne prihvaća priliku da sudjeluje u promjenama.

Kakva je u tome uloga Tomislava Karamarka? Poznato je da ima dosta kontroverzi oko njegove suradnje sa Stipom Mesićem te prigovora da nije pravi HDZ-ovac. Koliko se sada može vjerovati HDZ-u da će zaista donijeti promjene?

Doista ne mogu procijeniti ove stvari koje se govore o gospodinu Karamarku. Mogu reći da sam ga prvi put upoznala nakon što je izjašnjavanje o referendumu o braku bilo završeno i da smo tada vrlo otvoreno razgovarali. Nemam ništa negativno za reći. Ovo čitam kao krivu procjenu i krive korake. Nadam se da će biti dovoljno mudrosti da se reterira. Mislim da to jako škodi HDZ-u.

Sve manje ljudi na izborima

Pretpostavljam da imate i reakcije članstva HDZ-a s terena?

Jako puno ljudi koji su članovi HDZ-a i glasuju za njega podupire ovaj referendum. Smatraju da je to pravedno i pošteno te da pridonosi većoj pravednosti hrvatskog društva. Ima puno ljudi koji smatraju, a to je i naš cilj, da će ovaj referendum omogućiti demokratizaciju stranaka i osigurati da se uvođenjem ovih načela angažira više sposobnih i poštenih ljudi koji ne traže samo svoj nego opći interes.

Zašto dvije vodeće stranke tako rovovski brane postojeći sustav?

Ovaj sustav najbolje ilustrira činjenica da su 1999. godine HSLS, HSS i HSP 2000. godine imali 45 zastupnika, a danas ih imaju smo dva. Dakle, u četiri rotacije dvije velike stranke ispalo je gotovo 45 zastupnika manjih stranaka. Od te godine do ovih promjena svake godine sve manje ljudi izlazi na izbore i nikome to nije problem. Očito je da političkim strukturama paše ovaj sustav u kojem klatno ide s jedne strane na drugu i oni se izmjenjuju.

Čini se ne samo političkim elitama nego i tajkunima i drugim društvenim strukturama koje su izašle kao pobjednici tranzicije? Oni ne žele promjene.

Na pozicijama važnim za odlučivanje o gospodarstvu, školstvu, zdravstvu i kulturi nalaze se ljudi koji nemaju kompetencije za te pozicije. To se po svojoj definiciji zove korumpiranost. Zašto? Ako nemate kvalifikacije za neki posao i sjedite na tome mjestu, dobivate plaću i imate moć tog mjesta, onda morate na neki način nekome platiti što ste tu. A ta plaća je korumpiranost, da radite razne usluge, da izlazite ususret, da ne donosite one odluke koje biste donosili da ste slobodni i sposobni. Cijela ova inicijativa za promjenu traži mogućnost da počnemo u politiku uvoditi sposobne i slobodne ljude. Korupcije ima svuda, ali ako je ona u tolikoj mjeri prisutna kao sada u Hrvatskoj, onda dovodi do gospodarskog kolapsa u kakvom se sada nalazimo.

Kakva je pozicija predsjednika Josipovića? Je li specifična ili je on na liniji HDZ-a i SDP-a?

Predsjednik Josipović je bio član SDP-a sve dok nije morao izaći iz stranke. On je kandidat SDP-a i najveći zaštitnik ove strašne i neprofesionalne SDP-ove vlade. Predsjednik Josipović pokušao je u puno navrata otežati referendumsko izjašnjavanje birača. A to je pozicija istovjetna poziciji SDP-a i aktualne vlade.

Jeste li razgovarali s Kolindom Grabar-Kitarović?

Ne, nismo. Gospođa Grabar-Kitarović još nije imala priliku izložiti svoj program i mi u ovoj situaciji, budući da nije počela kampanja, nismo još s njom razgovarali. Čut ćemo što i ona misli.

A s nekim drugim potencijalnim kandidatima?

Ne. Ne znam tko su sve potencijalni kandidati. Možda s nekima i jesmo. Možda će se i kandidirati neki s kojima smo razgovarali. To znaju bolje mediji nego mi. (smijeh)

Koje su vaše osobne političke pozicije?

Pa ja sam Hrvatica koja je jako sretna što postoji hrvatska država. Jako se ponosim time što su se pripadnici mog naroda izborili za državu. Rekla bih, protiv svih, i to na pošten i hrabar način. Za mene je to što smo stekli slobodu i što smo u teškim vremenima uspjeli stvoriti državu izvor stalnog ponosa koji nastojim prenositi svima s kojima se susrećem. Važno mi je da Hrvatska prosperira, važno mi je da ljudi ovdje mogu živjeti od svoga rada i da u Hrvatskoj vlada mir koji se temelji na pravednosti.

Vidite li na političkoj sceni stranku koja najviše teži vašoj viziji Hrvatske?

Pa da je vidim bila bih njezina članica.

Postoje li izgledi da nekoga podržite na predsjedničkim izborima?

Mi kao inicijativa i kao udruga nismo o tome uopće razgovarali.

A hoćete li osobno nekoga podržati kao što je Mirela Holy podržala predsjednika Josipovića?

Rekla bih da se gospođa Holy odužila Josipoviću za veliku zastupljenost u medijima, osobito u onima u kojima predsjednik ima utjecaja. Kako nisam u takvoj poziciji, zaista ne znam.

Doživljavate li medije još uvijek kao neprijateljske prema vama ili su se stvari poboljšale?

Ostajem pri procjeni da je veliki dio medija pod utjecajem aktualne vlasti i onih koji ne daju potpune i točne informacije. To je, nažalost, istina. Kroz ovu inicijativu vidimo da se jedan dio novinara i urednika sada postavlja objektivnije. Rekla bih da je to dijelom posljedica apsurdne situacije u kojoj smo se našli. Rezultati praćenja prošle kampanje pokazali su da je oko 80 posto medijskog izvješćivanja bilo protiv referenduma o braku, a da je 68 posto ljudi svejedno glasovalo za.

Kako tumačite takvu diskrepanciju između onoga što pišu i govore mediji i raspoloženja naroda?

To je posljedica manipulacije urednicima i novinarima. Znamo koliko je novca bivši ministar Slavko Linić oprostio i de facto poklonio EPH grupi. Zloupotrebljava se medijski prostor za krivotvorenje stvarnosti. Zato svaki novinar i urednik koji napravi iskorak pomaže da se mijenja struktura informacija u društvu. Sigurno da tome jako pridonosi internet. Smiješno je da HTV nije objavio slike Grabar-Kitarović sa samita na kojemu je bio Obama, a objavio je slike Josipovića. Netko pokušava raditi cenzuru i ograničiti informaciju na ovoj razini na kojoj je svakome jasno da to nije moguće. A što tek rade u onim područjima u kojima nemamo tako jasan pregled?

To je bila važna odluka

Koja su to područja?

Evo, spomenuli ste gospođu Holy. Ona je odličan primjer medijskog pumpanja. Mediji propuštaju reći činjenice o osobi. Mediji na suglasan način predstavljaju nekoga kao novo lice koje donosi nadu, treći put, a istodobno znamo da je gospođa Holy 15 godina bila članica SDP-a, učlanila se u SDP kada je stranka došla na vlast, prestala je biti ministrica zbog toga što je po partijskoj liniji htjela osigurati zaposlenje supruzi člana svoje stranke i uključila se u sustav podobnosti. Takve informacije objave se samo jednom, a onda se opet nastave hvalospjevi o novom licu. To nije stvarnost, to nije istina, to nije realna slika za birača, za čovjeka koji želi o tome nešto znati.

Koliko je vaš borbeni nastup prema medijima kriv za vašu lošu percepciju u medijima.

Može biti da sam nešto krivo radila. To je moguće. Imali smo situaciju u kojoj se sustavno kroz medijski prostor plasirala laž, objavljivale neistine i kada mi objavimo demanti, svejedno se uporno nastavlja širenje neistina kroz sve medije. Teško je u takvom prostoru govoriti o nekom normalnom PR komuniciranju. Kada netko objavi laž i dalje je širi iako zna da je laž, onda je to posljedica potpune neprofesionalnosti ili posljedica pritiska i utjecaja.

Kako sada gledate na vašu odluku da nakon referenduma o braku zabranite pristup HTV-u?

Istina je da je HTV sustavno krivotvorio sliku o nama, da je ograničavao slobodu, da je prenosio neistine do zadnjeg trena. Željeli smo napraviti razliku između javne televizije i drugih medija. To smo i učinili.

Nedavno ste gostovali na HTV-u u udarnom terminu. Je li se što promijenilo?

Gostovala sam u udarnom terminu i za vrijeme prvog referenduma u emisiji Fokus. Nedavno je jedan naš kolega bio je na radiju s predstavnicima SDP-a, HDZ-a i sindikata, a nakon njega bila je emisija u kojoj je gospodin Ranko Ostojić pričao o stvarima vezanim uz policiju i usput napadao referendum.

Bili ste izloženi snažnim medijskim napadima. Kako kontrolirate pritisak i stres?

Suprotno od onoga što su mediji prikazivali, udruga “U ime obitelji” odlična je ekipa u kojoj sam ja samo jedan njezin dio. Cijelo vrijeme radimo zajedno, međusobno se podupiremo i svatko od nas u toj ekipi ima svoje ogledalo u ljudima s kojima radi. Pritisak pod kojim sam bila pomagalo mi je nositi jako puno ljudi. Bez obzira na to koliko vas napadaju, pogotovu lažima i pokušajima sramoćenja i ušutkivanja, ako imate pored sebe ljude koji vas podupiru i koji vam govore da idete samo naprijed, sve se može izdržati.

Maloprije ste rekli da Mirela Holy vraća dugove predsjedniku Josipoviću.

Da. Pretpostavljam.

Neki će opet reći da ste vi proizvod i eksponent Katoličke crkve?

Točno sam navela zašto gospođa Holy vraća dug gospodinu Josipoviću, zbog svoje velike zastupljenosti u medijima. Što bi to značilo da netko kaže da sam ja, kako kažete, proizvod Katoličke crkve?

Da imate njezinu potporu, da biskupi nisu stvarali probleme zbog prikupljanja potpisa ispred crkava.

(smijeh) Ne bih vas željela uvrijediti, ali bih rekla da je to onako kako si mali partijaš Ivica zamišlja Katoličku crkvu. Crkva ne funkcionira na takav način.

Nije nikakva tajna da vi, vaša obitelj i vaši roditelji imate dobre odnose s Crkvom?

Kada je Ivan Pavao II 1980. godine sazvao sinodu za obitelj pozvao je 17 parova iz cijelog svijeta i među tih 17 parova bili su i moji roditelji. Oni su nakon toga dva mandata bili članovi papinskog Vijeća za obitelj, dakle deset godina imali su priliku i čast susretati Ivana Pavla II. I ja sam imala tu priliku. Dakle, to je činjenica o mojoj obitelji, ali to ne funkcionira tako da sada mi imamo potporu zato što su moji roditelji bili članovi papinskog Vijeća za obitelj.

Kardinal Bozanić nedavno je primio Kolindu Grabar-Kitarović. Znači li to da je podržava Crkva?

Ne znam. Zaista ne znam. Znam da kardinal Bozanić prima ljude zbog bitnih pitanja kada ga se zamoli. Mi smo ga nekoliko puta zamolili da nas primi i on je to učinio.

HDZ voli reći da je u simbiozi s Katoličkom crkvom. Kako tumačite to da biskupi prepoznaju nešto kao vrijednost, a vodstvo HDZ-a ne?

To pokazuje da su jednostavne interpretacije i svrstavanje bilo koga u društvu, pa tako i Crkve, uvijek pojednostavljenja. Neprijeporna je uloga Crkve u hrvatskom društvu, u kulturi, u svemu onome što je bitno za očuvanje identiteta s obzirom na tako visoki postotak ljudi koji se izjašnjavaju kao katolici. Uloga Crkve je i da podržava sve pozitivno. Ne vjerujem u to da se rade bilo kakve podjele među ljudima na temelju stranačke pripadnosti ili na temelju kakve druge pripadnosti. Bitno je koliko ono čime se ljudi bave pridonosi hrvatskom društvu i koliko je u skladu s kršćanskim vrijednostima.

Nije li činjenica da je svjetonazor koji zagovaraju konzervativne političke grupacije, pri tome mislim na HDZ i Savez za Hrvatsku, puno bliži vrijednostima koje zastupa Katolička crkva?

Mislim da je logično da svaka zajednica traži partnere za ono što smatra važnim. Meni je logično da tražimo potporu onih koji žele s nama razgovarati. Svaki put pozovemo sve pa tko se odazove. Tko se odazove, onda smo mi, kako vi kažete, njegovi i oni su naši.

Možete li navesti neke za koje možda ne biste očekivali da će vam se pridružiti?

U ovu inicijativu uključili su se i sindikati. Dakle, to je jedan potpuno novi element. Možemo se razlikovati u nekim pitanjima i o njima se nećemo dogovarati. Ali postoji cijeli niz pitanja oko kojih se možemo dogovoriti ako se unaprijed dogovorimo o metodi odlučivanja.

Bila sam ratna reporterka

Imate podršku sindikata i nekih drugih nevladinih organizacija, samo nemate podršku GONG-a?

Da. GONG je, nažalost, jedno veliko razočaranje građanske scene. Prošli put se izjasnio da je protiv referendumskog izjašnjavanja jer se svjetonazorski ne slaže, što je opet pitanje za jednu udrugu koja se bavi širenjem demokracije. Ovaj put je ponovo pokazao da se brine samo za svoju poziciju. Mislim da to što GONG aktivno radi protiv građanskog izjašnjavanja pokazuje da on u stvari ne predstavlja građane već da je vezan uz politiku, i to politiku SDP-a i HNS-a.

Zašto ste reagirali kada su mediji istospolne zajednice kolokvijalno nazivali gay brakovi? To se može protumačiti i kao vaša sitničavost.

Izvješćivanje jednog dijela medija i korištenje termina gay brak, nakon što se na prvom referendumu tako visoki postotak ljudi izjasnio da je brak zajednica žene i muškarca, zapravo je stvaranje pritiska. Slanje poruke u kombinaciji sa svim tim tekstovima u kojima se pristrano davalo prostora ministru Bauku i nametao Zakon o životnom partnerstvu. Ignorirala se referendumska odluka i slala poruka ljudima da se ne isplati angažirati. Evo, vi ste se angažirali, organizirali ste referendum, rekli ste što je za vas brak, a mi, politička kasta, opet radimo po svome. Funkcija te poruke je obeshrabrivanje. Moram reći da ova vlada ostaje na vlasti zato što obeshrabruje ljude.

Ali neki će tu vašu primjedbu iščitati kao nedostatak razumijevanja za ljude takve seksualne orijentacije?

Ma to je smiješno, pokazali smo toliko poštovanja i razumijevanja. Zaista je smiješno da netko nama predbacuje da nemamo razumijevanja.

Završili ste medicinu. Kako to da praktički nikad niste radili u struci?

Ne, radila sam. To je također spin. (smijeh)

Obično se od liječnika očekuje da radi u struci.

Malo ljudi zna kakvi se sve poslovi mogu raditi kada ste liječnik. I danas radim kao liječnica. Završila sam klasičnu gimnaziju i dvoumila sam se jako dugo oko toga što ću studirati. Bila sam podijeljena između toga da studiram medicinu ili društvene znanosti. Rekla bih da su različiti interesi kod mene uvijek bili prisutni. Imam atipičnu karijeru koja je posljedica toga što me puno toga zanima.

Takva karijera bila je svjestan izbori ili su se neke stvari razvijale spontano?

Zanimaju me ljudi. Ljude se može na puno načina upoznavati i ljudima se može na puno načina pomagati. Imala sam neku sliku u kojem smjeru bih željela ići, ali sam isto tako pratila životne okolnosti. Kada je počeo rat tada još nisam bila diplomirala i nisam se mogla uključiti kao liječnik. S obzirom na to da sam tijekom fakulteta radila na HTV-u, počela sam 1991. godine raditi kao ratni reporter. U novinarskom poslu vidjela sam koliko čovjek s točnom informacijom i s činjenicom da se nalazi u središtu zbivanja može pridonijeti da ljudi razumiju stvari.

Zašto ima tako puno liječnika u politici?

Nisam o tome razmišljala. Ne znam zašto ih je toliko. Medicinski fakultet osigurava sistematičan pristup znanjima. Ja isto gledam što su činjenice, što su problemi i onda se usredotočim na probleme.

Prati vas glas da ste ozbiljni. Postoji li razlika između privatne i javne Željke Markić?

(smijeh) Cilj slike koju su mediji o meni stvarali prošle godine bio je prikazati me kao negativnu osobu te kroz mene napadati referendum o braku.

Koji je napad bio najgori? Što vas je najviše pogodilo?

Bilo je toliko laži da smo u jednom trenutku sjeli i odlučili tužiti dvoje ljudi. Tužili smo gospodina Stazića koji mi se ispričao zbog toga što je nastavio širiti laži da sam ja uvrijedila samohrane roditelje. Drugi je bio gospodin Spremić čiji me asistent uvrijedio u Strasbourgu, dakle u Europskom parlamentu. Teško mi je izdvojiti koja je laž bila najgora. Izmišljotina da sam nešto rekla o samohranim roditeljima bilo je sustavno širena i toliko je samohranih roditelja uvrijedila. I danas srećem ljude koji me pitaju kako sam to mogla reći. Rekla bih da mi je to bilo najružnije.

Kakve filmove volite?

(Smijeh) Volim filmove s hepiendom.

Znači, ljubavne drame sa sretnim završetkom?

Ne bih rekla ljubavne. Volim filmove koji završe dobro i koji pokažu da se borba isplati.

Hoće li i ovaj referendum završiti s hepiendom?

Ovo referendumsko izjašnjavanje već je postiglo veliki dio svoje funkcije. Referendum nas je potaknuo da razgovaramo i razmišljamo o tome gdje je srž problema. Srž problema je u lošoj selekciji ljudi koji vode Hrvatsku. A hoće li završiti hepiendom kao prošli referendum odlučit će birači.

Ako ne završi, hoće li Karamarko biti “zaslužan” za to?

Ako referendum uspije, bit će to zahvaljujući tome što su birači prepoznali da im je to važno. Ako ne uspije, znači da mi nismo znali iščitati što je važno ljudima u Hrvatskoj. Za uspjeh su zaslužni birači, a neuspjeh je naša odgovornost.