Žena koja je Dance naučila da ne bacaju hranu

„Hrana je ljubav. Kada bacamo hranu, bacamo ljubav“, govori Selina Juul, aktivistica iz Danske, čija je nevladina organizacija „Stop bacanju hrane“ pridonijela tome da ta mala europska zemlja načini ogroman korak: u posljednjih je šest godina količina propalih i bačenih namirnica smanjena za četvrtinu, pa je Selina Juul dobila i nagradu kao najutjecajnija žena u oblasti ekonomije, a proglašena je i Dankinjom godine.

U Danskoj je više od trećine namirnica propadalo ili završavalo u smeću, no akcijama Seline Juul ta se količina znatno smanjila, piše Deutsche Welle.

Juul je pokrenula i aplikaciju za pametne telefone “Too God To Go” koja prenosi u kojim je restoranima ili pekarama potkraj radnog vremena ostalo hrane, koja bi inače završila u smeću, ali se na kraju proda po niskoj cijeni.

Danska, koja ima 5,7 milijuna stanovnika, ima više takvih inicijativa za što manje bacanje hrane nego bilo koja druga europska država. Bacanje hrane je pogubno i za životnu sredinu. Jer poljoprivreda je odgovorna za gotovo četvrtinu emisije štetnih plinova, zauzima više od trećine plodnih površina i troši 70 posto korisne vode. Bacanje namirnica izaziva ekonomsku štetu od 850 milijardi eura godišnje i povećava emisiju štetnih plinova za osam posto, procjenjuje Agencija za hranu UN-a.

U rujnu će Danska pokrenuti fond čiji je jedini zadatak financijska podrška projekata kojima se suzbija bacanje hrane. Godišnje će u to biti uloženo pet milijuna danskih kruna – oko 670.000 eura.

I Hrvatska bi trebala svoju Selinu Juul s obzirom na to da Hrvat godišnje baci između 200 i 250 kilograma hrane. Najgore je što trgovački centri svakodnevno bacaju goleme količine hrane kojoj je istekao rok trajanja. Podaci kažu da se u Europskoj uniji baci 89 milijuna tona neprodane hrane godišnje, dok istodobno svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo.    

>> Narod gladan, a jela iz trgovačkih centara na kraju dana moraju u otpad