Nakon odluke francuskog parlamenta da se trgovce na poticaj malog lokalnog vijećnika Arasha Derambarsha natjera da hranu koju ne mogu prodati zbog izgleda ili kratkog roka trajanja doniraju, umjesto da je bacaju u kontejnere i zalijevaju izbjeljivačem, i Hrvatska je sve bliže rješavanju tog problema. Novi hrvatski Zakon o poljoprivredi, s obzirom na to da i Vijeće EU već dulje raspravlja o enormnom i nepotrebnom bacanju hrane, i u nas, naime, predviđa da trgovci i proizvođači mogu donirati hranu. No kako će u nas doniranje biti dobrovoljno, u nas za (ne)doniranje nisu predviđene rigorozne kazne od 75 tisuća eura kao u Francuskoj.
Pravilnik do jeseni
Posebnim pravilnikom, na kojemu trenutačno rade četiri resorna ministarstva te Građanska inicijativa Oslobodimo donacije hrane PDV-a i HGK, a očekuje se ujesen, točno će se, naime, propisati uvjeti koja bi to hrana zadovoljavala uvjete zdravstvene ispravnosti i minimum kvalitete da bi se konzumirala i nakon roka, kao i uvjeti pod kojima će se i kome donirati. Žalosno, ali istinito, hranu s istekom sitnog roka na ambalaži s oznakom "najbolje upotrijebiti do", koja zapravo označava datum njezine kvalitete, a ne ispravnosti, trgovci su u nas dosad radije bacali, jer na donacije moraju platiti PDV od 25%. Zbog toga svake godine milijarde kuna iz trgovačkih lanaca završavaju u kontejnerima i na "neškodljivom" zbrinjavanju. Kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu financija razmišljaju kako će ta prepreka doniranju hrane "pasti" ove jeseni.
– Uz uređen i jasan sustav, naravno da ćemo radije donirati nego bacati – kaže jedan od trgovaca koji je želio ostati anoniman. Procjenjuje se da je jestivo najmanje 15% od oko 89 milijuna tona hrane koja svake godine u Europi završi u smeću, dok se u nas baci oko 400 tisuća tona, oko 1000 kuna po građaninu. Takvo razbacivanje ne poteže samo problem socijalne osjetljivosti i siromaštva po kojemu je Hrvatska na šestom mjestu u Europi, nego i društvene odgovornosti, zaštite okoliša, planiranja budžeta..., smatra Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK te dodaje kako je niz proizvoda koji se bacaju, a zdravstveno su ispravni, od robe s oznakom "najbolje upotrijebiti do" do one s oštećenom ambalažom u procesu proizvodnje.
Odgovornost za hranu
– Budući da je hrana vrlo osjetljiva kategorija, u smislu potencijalnih problema vezanih uz zdravstvenu ispravnost, potrebno je na odgovarajući način organizirati njezino prikupljanje, čuvanje, raspodjelu i, naravno, uspostavu sljedivosti. Onaj tko preuzima hranu, postaje istodobno za nju i odgovoran – ističu u Ministarstvu poljoprivrede. U EU je osnovana i Radna skupina za otpad i gubitke hrane, a u nekim članicama i tzv. banke hrane. No kako takav način organiziranja doniranja iziskuje više vremena i troškova (od gradnje i opremanja skladišta do čuvanja, distribucije, zapošljavanja..., u RH će se, tvrde, iskoristiti trenutačno raspoloživi objekti u kojima se već prikuplja i raspodjeljuje takva vrsta pomoći. Smatraju da privatni sektor mora preuzeti vodeću ulogu u smanjenju gubitaka i rasipanja hrane, dok javni sektor mora dati zakonodavni okvir, smjernice i svrsishodna istraživanja.
>> Trojica mladih poljoprivrednika otkrivaju tajnu svoga uspjeha!
>> Osobe s invaliditetom radit će u poljoprivredi: To je velik izazov
Boj se Danajaca,kada ti i darove donose.Da se ne nazire kraj ove atinarodne vladavine ovo se nebi niti spominjalo,a sada bi ih to trebalo proslaviti kao socijalno osjetljivu vladu.Kada bi nekim cudom (sto se nece dogoditi) ovi ostali na vlasti ubrzo bi trgovci popili caj radi doniranja puckih kuhinja.Njihova vladavina je dovela do ogromnog nicanja puckih kuhinja i socijalnih samoposluga.Ovaj put su ipak napravili gresku nesmotreno najavivsi ukidanje placanja povratne plasticne ambalaze.Na svakoj povratnoj boci jasno pise, da je pri kupnji naplacena povratna naknada.Kako ih nije sram tvrditi,da to drzavu mnogo kosta,kada to placaju potrosaci.Vjerujem,da ce ovo pitanje biti skinuto sa dnevnog reda radi glumljenog dusebriznistva za narod.