Koliko situacija u društvu utječe na nezadovoljstvo, egzistencijalnu ugroženost, a time i na zdravlje građana? Psihijatar prof. Goran Dodig ističe da i politička i gospodarska situacija stvaraju tjeskobu kod ljudi.
– Stvorili smo sliku potrošačkog društva i konzumerističke ciljeve koji su nas zarobili, pa mladi čovjek mora odmah imati posao, stan, auto, ali ako s fakultetom ode u Irsku raditi kao konobar, što nam se događa, ništa nije dobio. Ulaskom u EU pasivizirali smo intelektualnu i mentalnu energiju očekujući da će nam EU sve riješiti. Ako ne možemo proizvesti mobitel, možemo mrkvu, ali zato moramo reći uvoznom lobiju “dosta”.
U Nizozemskoj ne možete posaditi cvijeće ako ne uzmete sadnicu iz Amsterdama. U toj zemlji bez zemlje 11 sati tjedno na TV-u je posvećeno poljoprivredi, a u nas sat! – kaže Dodig.
>>Apatija je hrvatska dijagnoza, a izlaz – bijeg u inozemstvo
Društvo je, dodaje, zakon spojenih posuda ali: – Kad je riječ o odgovornosti prvo treba poći od kompletne političke elite, ali ne može ni prosječan čovjek biti izuzet od odgovornosti, iako ne može biti jednako odgovoran ribar i direktor. Nedostaje nam radne etike. U Njemačkoj, ako radnik zakasni dvaput na posao, to mu se ne oprašta, a mi imamo dvije Hrvatske, jednu u kojoj su ljudi u državnim i javnim službama zaštićeni i ako ne rade i drugu u privatnom sektoru u kojem dolaze bolesni raditi jer će dobiti otkaz. Prosječan čovjek ima četiri kreditne kartice, a mi novca imamo malo. I zaduženost stvara anksioznost. Ističemo pozitivne priče s investitorima koji će zaposliti ljude, ali za 3000 kn. Promašena je priča da će žena s tom plaćom koja radi i subotom i nedjeljom u trgovini biti zdrava i sretna – kaže Dodig. Psihološki su, kaže, ugroženi umirovljenici, nezaposleni, osobito oni s djecom i svi koji ne mogu živjeti od plaće.
Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar kaže da je u najnovijem Svjetskom izvješću o sreći, koje uzima u obzir i BDP, životni vijek, percepciju korupcije, Hrvatska između 157 zemalja na 74. mjestu, a pri vrhu su skandinavske zemlje i Švicarska, na dnu Sirija i Burundi. Rangirajući zemlje prema uspješnosti u smanjenju nejednakosti u sreći od 2005. do 2015. Hrvatska je na 20 mjestu, što, kaže, pokazuje da idemo prema boljemu. No Dodig napominje i da je donedavno Švedska imala najviše samoubojstava, a Švicarska ima najviše ovisnika.
To prenemaganje kod nas ide svima vec na jetra, pitamo se cemu se prenemagati i imati tolike ducane i centre Nedeljom otvorene da se gotovani sa djecjim kolicima imaju gdje setati, ionako nista ne kupuju, zasto se ne secu vani na svjezem zraku. Pametne drzave imaju centre zatvorene da su Familije barem NEDELJOM zajedno---glupost imati praznikom centre otvorenim.