Patroliraju surovim terenom, pješice prelaze kilometre u potrazi za ilegalnim zamkama i kampovima krivolovaca, pregledavaju snimke nadzornih kamera, spašavaju ranjene životinje i ugrožene vrste... One su Crne mambe, tim od 32 žene u uniformi kojima je cilj zaštititi ponajprije nosoroge, a potom i ostale velike afričke sisavce te sve životinje u Rezervatu prirode Balule koji se prostire na 52.000 hektara. Taj je rezervat naslonjen na Nacionalni park Kruger u Južnoafričkoj Republici i dio je njegova šireg područja.
Za razliku od drugih jedinica koje se bore s krivolovcima, koje najčešće financira vlada, Mambe ne nose oružje te u bitku s ilegalcima idu potpuno goloruke. Ok, imaju ostalu opremu kojom se služe, ali oružje ne nose. Kada nalete na sumnjivce, zovu u pomoć naoružanu gardu koja se brine o sigurnosti životinja te ljudi u rezervatima i parkovima.
O čemu je zapravo riječ? Crne mambe osnovane su 2013. kada je bilo očito da će broj ubijenih nosoroga na području Južnoafričke Republike doseći rekordnu brojku, veću od 1000. Osnovao ih je Transfrontier Africa NPC, projekt za očuvanje Rezervata prirode Balule. U borbi protiv ubijanja životinja vode se principom “slomljenog prozora”, odnosno trude se svoj “teritorij” učiniti što nepoželjnijim, što težim za krivolovce, gdje će i profit biti znatno manji nego u drugim rezervatima. Izgleda da zasad uspijevaju u svom naumu.
– Patroliramo oko rezervata i gledamo da nema rupa, da ograde nisu prerezane, pazimo na sumnjive ljude, krivolovce, ponekad postavljamo i blokade na cesti kako bismo kontrolirali tko ulazi i izlazi. Redovito idemo i u noćne patrole – kaže Collet Ngobeni iz Crnih mamba. Paze i na poznate putove kojima se kreću životinje, a imaju i nekoliko promatračkih točaka s kojih se najbolje vide pojilišta nosoroga, na kojima su te životinje najranjivije. Na pojilištima usto redovito testiraju vodu kako bi bili sigurni da nije zatrovana. No, osim borbe s krivolovcima, Mambe imaju i edukativnu svrhu.
– Posjećujemo zajednicu, odlazimo u osnovne i srednje škole te ih podučavamo koliko je važno očuvanje prirode i životinja – objašnjava Felicia Mogakane. Zbog toga su osnovale Bush Babies Environmental Education program, kojemu je cilj obrazovati lokalno stanovništvo, posebice one najmlađe, o svim opasnostima koje dolaze s krivolovom i poticanjem ili sudjelovanjem u njemu. Ciljaju na najmlađe jer će oni u budućnosti voditi zajednice oko Belule.
Iako im je glavni cilj zaustaviti ubijanje nosoroga, brinu se i za sve druge životinje. Uništavaju zamke koje postavljaju “lovci na meso”. Riječ je manje-više o lokalcima koji postavljaju žičane zamke kako bi uhvatili antilope čije meso onda preprodaju, ali u njih upadaju i veće životinje. Nosorog ili slon bez problema mogu uništiti takvu zamku, ali im ona često ostaje stisnuta oko noge te su imali slučajeva kada su im se rane zagnojile pa je znalo doći i do smrti životinje. Bitka protiv lovaca na meso važna je, ističu, jer osobe koje ulaze u rezervate i postavljaju zamke imaju potencijal da se preobraze u ilegalne lovce na nosoroge. Veoma dobro, naime, poznaju lokalno područje, a baš to traže “profesionalni” krivolovci. Koliko je krivolov galopirajuća pojava, a i unosan, pokazuju i brojke: 2007. je u Južnoafričkoj Republici ubijeno 13 nosoroga, sljedeće godine 83, pa onda 122. Sve je eskaliralo 2013., kada su 1004 nosoroga stradala od puške krivolovaca. Najviše, 1215, ubijeno ih je 2014., a od onda je, srećom, broj u laganom padu. Lani ih je stradalo 1028. Dakle, od 2007. do 2014. za 9000 posto porastao je broj ubijenih nosoroga samo u Južnoafričkoj Republici.
Glavno tržište za rogove azijske su zemlje, posebice Vijetnam i Kina, gdje predstavljaju statusni simbol, kao i simbol uspjeha, te se uvelike koriste u tradicionalnoj medicini. Naravno, ne postoji znanstveni dokaz da prah roga nosoroga ima ikakvu medicinsku vrijednost, ali u Aziji ga koriste za zaustavljanje krvarenja iz nosa, sprečavanje moždanih udara i raznih groznica.
A kako se Crne mambe pripremaju za svoj posao? Prilikom samog odabira kandidatkinje prolaze cjelokupnu obuku. Od kondicijskog treninga i osnova borbe odnosno samoobrane pa nadalje. Uče se borbi u slučaju da nabasaju na agresivne krivolovce. U sklopu tog treninga svladavaju i tehnike vezivanja i onesposobljavanja protivnika. Pokraj tog fizičkog dijela pripreme, prolaze i vještine potrebne za rad u afričkoj divljini. Jedna od glavnih stvari koje u tom smislu moraju poznavati praćenje je tragova, kako životinjskih, tako i ljudskih. To je važno kako bi prepoznale koje su životinje i kada prošle nekim dijelom rezervata te toliko ljudi na određenom mjestu mogu očekivati.
Usto moraju biti i svojevrsne patologinje. Kada uoče mrtvu životinju, to moraju prijaviti u sjedište, a pritom trebaju znati kako je životinja stradala i kada, odnosno je li je ubio neki predator, je li umrla od starosti ili ozljede te je li ubijena ljudskom rukom. Barataju i kamerama sa senzorima pokreta koje svakodnevno obilaze po rezervatu i uzimaju snimke. Često im se na filmovima nađu i krivolovci.
– Kada sam prvi put vidjela ubijenog nosoroga, srce mi se slomilo. Bilo je bolno i zastrašujuće. Otkako sam u sastavu Crnih mamba, prvi se put tako nešto dogodilo unutar granica našeg rezervata – kaže Collet Ngobeni.
Skupinu je pokrenuo Craig Spencer jer su 2013., kada su brojke postale alarmantne, objašnjava, shvatili da su im potrebni novi alati u borbi protiv krivolovaca.
– Oružje i militarizacija parka očito nisu davali rezultate zbog spora kretanja i, da tako kažem, kašnjenja u spašavanju životinja. Crne mambe smo utemeljili na britanskom policijskom modelu. Dakle, one su prva razina zaštite i nisu naoružane, baš poput bobija na ulicama Velike Britanije. Nama je oduvijek nedostajala ta brzina, oči i uši na terenu – govori Spencer o počecima Crnih mambi. – Poanta nam je bila da radije imamo nekoga tko se više brine o nosorozima i kome je stalo do toga ih se ne ubija nego da imamo skupinu kojoj je cilj uhvatiti krivolovce nakon što su ubili životinju i koja samo želi imati jake dokaze za sud. Mambe su nam tu dale novu dimenziju. Njihov rad nam sada omogućava da naše naoružane jedinice šaljemo kada je to zaista potrebno i tako smo još učinkovitiji – zaključuje Spencer.
Cijela priča daje i pomalo tužnu sliku realnosti u selima oko Balule rezervata. Kada su prvi put objavili natječaj, javilo se doslovno tisuće ljudi. Nezaposlenost i loši uvjeti života ondje su nemilosrdni. Dio ih uopće nije znao u što se upušta te su mnogi odustali u samom startu. Kasnije, kad su prvih 26 žena izabrali za obuku, nijedna nije odustala.
– U prvim mjesecima 2013., kada su krivolovci “otkrili” naš rezervat, nosorozi su padali kao domino-kocke. Ubijeno ih je 19. Gotovo da nismo stigli obaviti obdukcije i napisati izvješća za policiju. Nakon što smo u rujnu te godine na teren pustili Crne mambe, stvari su se promijenile nabolje. U idućih 13 mjeseci nismo izgubili niti jednog nosoroga – prisjeća se Spencer.
Do početka 2016. godine ubijeno im je svega sedam ovih veličanstvenih životinja. Sada zbog Crnih mambi susjedni rezervati imaju problema jer su se krivolovci preselili na druge teritorije koji nisu toliko dobro čuvani.
Spencer naglašava i da je patroliranje rezervatom te borba protiv krivolovaca samo 50 posto posla Crnih mambi. Druga je polovica rad u zajednici. Obilaze sela i škole, pomažu siromašnom lokalnom stanovništvu i istovremeno obrazuju mještane o štetnostima krivolova koji je zasad na području Južnoafričke Republike najviše zahvatio četiri životinjske vrste. Uz nosoroge, to su slonovi zbog bjelokosti, a prema nekim procjenama, svakoga ih se dana u Africi ubije 96, lavovi zbog kostiju koje se, poput rogova, koriste u tradicionalnoj azijskoj medicini te – ljuskavci! Ljuskavci su poznatiji kao afrički mravojedi, a na ovu su se listu popeli jer ih se posljednjih godina u prosjeku 20.000 živih ili mrtvih proda na tržište Azije. Opet je, na žalost, riječ o tamošnjoj medicini. Kod te je životinje problem što se u zatočeništvu teško, gotovo nikako ne može razmnožavati. A u prirodi ima jednog mladunca godišnje pa im istrebljenje prijeti velikom brzinom.
Zbog svega ovoga možete podržavati Crne mambe koje se financiraju iz mahom iz donacija i akcija koje same provode u Africi.
Za koga će ove danas navijat?