Nedavna zapljena 315 kilograma bjelokosti čija se vrijednost procjenjuje na 800.000 dolara na međunarodnom aerodromu u Bangkoku raskrinkala je lanac krijumčarenja bjelokosti koji postoji već nekoliko godina. To je već peta zapljena kljova ove godine na Tajlandu, koji je u nekoliko izvještaja UN-a naveden kao jedna od glavnih baza krijumčara bjelokošću. Da je bjelokost postala glavni i najbrži izvor prihoda i zarade, dokazuje i to što zbog bjelokosti diljem Afrike već nekoliko godina bjesni rat između policije i vojske s jedne strane i krijumčara bjelokošću s druge strane. Ovaj sukob, koji je zahvatio nekoliko država, vrlo je žestok, a mrtvi se broje u stotinama.
Prihod za islamiste
Prodajom bjelokosti se, osim krijumčara, financira i cijeli niz islamističkih terorističkih organizacija u Africi poput Boko Harama, Al-Qa’ide i ISIL-a. Financiraju se i pobunjeničke skupine u Somaliji, Čadu i DR Kongu. Genocid u Ruandi 1994. počinjen je uz pomoć novca zarađenog prodajom bjelokosti, kao i pokolj u Darfuru, s kojim se povezuje sudanska ekstremna skupina Janjaweed.
Ujedno, od trgovine bjelokošću financira se i kršćanska teroristička skupina Božja vojska otpora u Ugandi, koju vodi Joseph Kony. Ovaj ekstremist čak je osnovao posebne postrojbe za izlov slonova jer prodajom kljova financiraju sve što im treba. Svim tim organizacijama trgovanje bjelokošću postalo je glavni izvor prihoda jer nemaju mogućnosti obavljanja transakcija putem banaka. Preko krijumčara i posrednika za bjelokost dobivaju gotov novac, i to u stranim valutama, dolarima i eurima. Nerijetko se događaju i žestoki sukobi između samih krijumčara koji se pretvori u pravi rat za bjelokost. Ne ratuju samo krijumčari već i terorističke skupine između sebe iako imaju istu ideologiju i iste ciljeve, poput Boko Harama i Al-Qa’ide u Nigeriji. Jer više nije riječ o ideologiji, već o prevlasti nad rezervatima u kojima obitavaju slonovi i nosorozi.
Prema nekim procjenama, godišnje se na trgovanju slonovače zarađuje više milijardi dolara.
Ako se uskoro ne poduzmu neki ozbiljni koraci za sprečavanje izlova, stručnjaci upozoravaju kako bi te životinje mogle biti istrebljene do 2026. godine. Sve su glasniji i zahtjevi za vojnu intervenciju, a gotovo sve zemlje središnje Afrike pokušavaju se krivolovcima suprotstaviti uz pomoć dobro opremljenih i naoružanih rendžera i čuvara. U divljini je, prema procjenama stručnjaka, ostalo ukupno 400.000 slonova, što je drastičan pad u odnosu na 1,2 milijuna, koliko ih je bilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Godišnje se izlovi oko 30.000 slonova, što značajno premašuje broj novorođenih životinja pa znanstvenici ističu da je to put za sigurno istrebljenje ovih veličanstvenih životinja. Osim lova, slonovima prijeti veliki gubitak staništa, zbog čega sve češće dolazi do opasnih susreta s ljudima.
Da iza trgovanja bjelokošću stoje veliki ratni poglavice, dokazuje istraživanje koji je proveo National Geographic pod nazivom Šokantan put krvi i novca. U serijalu “Ratnici za bjelokost” National Geographic razotkriva sve veću nezakonitu trgovinu koja obuhvaća desetke tisuća ljudi i prijeti brisanjem slonova s lica Zemlje. Novinar-istraživač Bryan Christy pratio je brutalan pokolj više od 30 tisuća afričkih slonova svake godine u dijelu središnje Afrike. Došao je do zaključka kako tu nisu bitni mali lovokradice, već ratni poglavice raznih pobunjeničkih islamističkih skupina koje bjelokošću financiraju svoje ustanke i borbe.
Plaćeni specijalci
Da je krijumčarenje bjelokošću postao unosniji posao od preprodaje droge, pokazuje i to što su mnogi bivši specijalci otišli u afričke zemlje kako bi pokušali spriječiti nelegalni lov i preprodaju bjelokosti. Tako su se dvojica bivših pripadnika mornaričkih flota i pilot helikoptera angažirali u kenijskoj vojsci kako bi pomogli u borbi protiv krivolova. Cilj je vojnom taktikom spriječiti nelegalan lov u kenijskim rezervatima i spriječiti istrebljenje divljih afričkih slonova.
Kenija već neko vrijeme vodi možda i najučinkovitiju borbu protiv krijumčara i lovokradica. Iako je naišao na niz kritika zbog svoje metode i načina borbe, kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta odbacuje sve optužbe i nastavlja u vrlo radikalnom stilu. Prije nekoliko dana Kenija je zapalila golemu zalihu bjelokosti nastojeći pokazati predanost u očuvanju afričkih slonova. Više od stotinu tona slonovače zapaljeno je na lomači u Nacionalnom parku nedaleko od Nairobija, a vatra je bila toliko velika da je gorjela nekoliko dana. Zapaljena je dosad najveća zaliha zaplijenjene bjelokosti na području Afrike, a za toliku je količinu kljova, procjenjuje se, ubijeno više od 6700 slonova. Poznato je kako je u Keniji u sklopu borbe protiv krivolova, između 2010. i 2015. godine, zaplijenjeno te spaljeno 15 tona slonovače. Prema podacima Udruženja za divlje vrste Kenije, u samo jednoj godini širom zemlje ubijena su 164 slona i 53 nosoroga. U Africi krivolovci godišnje ukupno ubiju oko 35.000 životinja.
Najveća potražnja za bjelokošću i rogovima nosoroga dolazi iz Kine i azijskih zemalja. Na crnom tržištu kilogram bjelokosti stoji između 3 i 5 tisuća dolara. Na žalost, bjelokost se koristi i kao ukras za različite predmete, dok se vjeruje da je rog nosoroga djelotvoran u tretmanu pojedinih bolesti. Osim Kenije, glavni centri za krijumčarenje bjelokosti su i Etiopija, Nigerija i Južna Afrika te Uganda. Osim u Europu i Ameriku, najviše se bjelokosti krijumčari u Aziju, gdje živi velik broj bogatih i moćnih kolekcionara.
