Okrugli stol “Što nam donose izbori za Europski parlament” Večernjeg lista, koji je vodila naša novinarka Petra Maretić Žonja, još je jednom pokazao oštru crtu između starih i novih, proeuropskih stranaka i onih koji misle da veze unutar EU treba slabiti gotovo do dezintegracije. Eurozastupnice iz dviju najvećih stranaka, HDZ-a i SDP-a, pritom uopće nisu skrivale da njihove opcije imaju mnogo dodirnih točaka, a jedna od njih je i borba protiv populizma pa i suzbijanjem lažnih vijesti.
– To će sigurno biti jedna od dodirnih točaka – potvrdila je SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan, koja ističe da zastupnici u Europskom parlamentu nastupaju drukčije nego u Saboru. Atmosfera je, kaže, manje ostrašćena, a rasprave konstruktivnije pa se razlike između HDZ-a i SDP-a vide samo na ideološkim raspravama, pri donošenju deklaracija, rezolucija i sl., dok ih o pitanju budućnosti EU nema.
– Želimo da Hrvatska što bolje iskoristi svoje članstvo u EU – poručila je Borzan, a Maletić dodala da populisti tvrde kako se sve što ljudi žele odmah može ostvariti, a to je, kaže, nerealno.
Pogledajte video: Okrugli stol Večernjeg lista: Što nam donose izbori za Europski parlament
– Ne znam tko daje lažna obećanja. Gdje su radna mjesta, veće mirovine, zašto su nam režije na razini europskih – uzvratio je “velikima” Damir Grünbaum iz Živog zida. HDZ i SDP optužio je da su za članstvo nespremnu Hrvatsku “servirali na pladnju vukovima iz EU”.
Motivacijski elementi
Politilog Ivan Rimac upozorio je da se birači na euroizborima zapravo ne fokusiraju na “europske” teme niti na kandidate za Europski parlament, nego se u većoj mjeri izjašnjavaju o stranakama na nacionalnoj razini pa je odziv veći kada je veće nezadovoljstvo nacionalnom politikom.
– Na ovim izborima bit će dosta motivacijskih elemenata pa možemo očekivati i veći odziv, a ključno je pitanje tko može privući apstinente – ističe Rimac, koji očekuje da će izbori biti zanimljivi i zbog dviju relativno novih opcija – Amsterdamske koalicije i stranke START Dalije Orešković.
Diana Topčić Rosenberg iz Amsterdamske koalicije na to je uzvratila kako im je drago da su građani prepoznali njihovu koaliciju, što pokazuju i ankete, te dodala kako se nadaju da će postati prva politička opcija u Hrvatskoj.
Na to da će građani na izborima pokazati što misle o politici na nacionalnoj razini računaju i Neovisni za Hrvatsku koji, po riječima Tomislava Jonjića, očekuju najmanje jedan mandat u Europskom parlamentu.
– Ovo je prigoda da birači pošalju poruku stranačkim oligarhijama u dvjema najvećim strankama da njihova politika nije ono što žele njihovi birači – kazao je Jonjić. Nasuprot njima, Neovisni za Hrvatsku, kaže, biračima nude jasnu ideološku poziciju, za labavljenje strukture EU i jačanje pozicije nacionalnih država.
Živi zid računa, pak, na podršku mladih birača, a Grűnbaum najavljuje kako će ta stranka u kampanju na zajedničkoj platformi s talijanskim Pokretom pet zvijezda. Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić ovih je dana putovao u Rim na sastanak s Luigiem Di Maiom, a Grünbaum je otkrio dao će u zajedničkoj izbornoj platformi, među ostalim, biti “realne akcije za promjenu EU”, zauzimanje za direktnu demokraciju, bespoštedna borba protiv korupcije i međunarodnog organiziranog kriminala te novi model za zaustavljanje migracija.
U Mostu također vjeruju u veći odziv birača na ovim izborima, i to zbog nezadovoljstva radom Vlade. Sonja Čikotić ističe kako ankete njezinoj stranci već prognoziraju jedan mandat u Europskom parlamentu, a ambicija im je osvojiti i drugi. U Europskom parlamentu Most će, kaže, tražiti saveznike kako bi se izborili za snažniju kohezijsku politiku, no upozorava kako je teško tražiti više novca za izjednačavanje razvoja svih dijelova EU kada je Hrvatska dosad izrazito loše koristila europske fondove.
Matija Posavec (HNS) poručuje da će njegova stranka kampanju graditi na porukama usmjerenim na bolju budućnost, ne na sjajniju prošlost.
Biljana Borzan tumači, pak, kako je loš odaziv na euroizbore dijelom i posljedica činjenice da prosječnom biraču nije do kraja jasno što je to zapravo EU. Kaže kako se zbog toga i osobno dodatno angažirala na pitanjima koja su ljudima bliža, poput jednake kvalitete proizvoda za potrošače na istoku i zapadu EU.
– Kada načelno govorimo o jednakosti i ravnopravnosti, ljudima je to apstraktno, ali kada na primjeru proizvoda različite kvalitete kažemo da nas netko tretira kao građane drugog reda, onda im je sve puno jasnije – kazala je Borzan. Otkrila je da će strategija SDP-a na izborima u svibnju biti upravo spoj općeg smjera stranke i prepoznatljivih kandidata.
HDZ još nije utvrdio kandidate na listi, a Ivana Maletić najavljuje da će glavni adut stranke u kampanji biti izborni program, u okviru kojega žele pokazati koliko je EU važan za život građana. Pokazat će i koliko su ovi izbori važni s obzirom na to da, kaže, u EU još nije završena bitka za uspostavu jedinstvenog tržišta, koje nosi jednakost potrošača, ali i poduzetnika.
– Važno je da naši poduzetnici imaju isti položaj kao i oni u zapadnoj Europi, da imaju jednaku dostupnost kapitala i tehnologije – poručila je Maletić.
Eurozona u srednjem roku
Na pitanje je li Hrvatska spremna za skori ulazak u eurozonu, sudionici okruglog stola uzvratili su jednoglasnim – ne.
Neovisni za Hrvatsku i Živi zid pritom ističu da su protiv uvođenja eura, ne samo zbog toga što je za to predviđen relativno kratak rok, nego zato što smatraju da Hrvatska uopće ne bi trebala uvoditi euro. Jonjić je tako kazao kako bi ulazak u eurozonu građanima otežao život, ali da mu se protivi i iz ideoloških razloga, dok Grunbaum uvođenje eura smatra “završnom fazom kolonizacije Hrvatske”.
Sonja Čikotić upozorava, pak, da talijansko i španjolsko gospodarstvo klize u recesiju, a ponovi li se grčki scenarij, značilo bi to da bi mala Hrvatska bila prisiljena sudjelovati u spašavanju gospodarstava znatno većih od svojeg. Matija Posavec ponovio je da u Eurozonu ne treba srljati, a Ivana Maletić poručuje kako nitko i ne planira “srljanje” jer je strategija Vlade da se to ostvari u srednjem roku, u idućih pet do sedam godina.
Intervju s Ankom Mrak Taritaš: Vidjet ćemo može li se pokrenuti referendum o reviziji Vatikanskih ugovora
Sve desno od Hdz!!