Hrvoj Šipek o Grmojinim prozivkama: Ako ćemo tako ići, onda bih ja trebala odgovarati i za zločine na Golom otoku

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora i Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije održat će zajedničku sjednicu. Na dnevnom je redu sjednice izvješće o radu državnih odvjetništava u 2020. koje će dati glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.  Podsjećamo, u posljednje vrijeme DORH je kritiziran zbog slučaja Žalac i Agrokor, pa su se pojavile glasine o mogućoj smjeni ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić.

Hrvoj Šipek u predstavljaju rada članovima Odbora istaknula je da je problem u manjku ljudi i tražila je povećanje broja dužnosnika i službenika. Kao jedan od razloga navela je da će zbog povećane dobi mnogi od dužnosnika ići će u skorije vrijeme u mirovinu. 

– Slučajevi Žalac i Agrokor izazvali su veliki interes javnost. Što se tiče predmeta Žalac, u tijeku je provođenje nadzora nad tim predmetom, ali i drugim predmetima koji su povezani s njim. Nakon toga ću donijeti odluku. Špekulacije koje su se pojavile o smjeni Vanje Marušić neutemeljene su. O svojoj odluci ja ću vas obavijestiti. Što se tiče predmeta Agrokor, s obzirom na to da je pokrenuta istraga protiv bivše tužiteljice, tu činjenicu možemo gledati na dva načina: 1. to je dokaz korupcije u Državnom odvjetništvu. 2. to je spremnost DORH-a da se obračuna s korupcijom u svojim redovima – kazala je Hrvoj Šipek. 

– Posljedice bi bilo puno teže da se optužnica u predmetu Agrokor nije povukla – kazala je glavna državna odvjetnica, podsjećajući kako postoji i dalje presumpcija nevinosti. 

Nikola Grmoja iz Mosta pitao je Hrvoj Šipek je li bila upoznata s predmetom, kako tvrdi ravnateljica Marušić, a zatim ju je pitao kad je potpisala nadzor za slučaj Žalac.

– Hvala lijepa, čini mi se da ste vašim pitanjem donijeli odluku prije nego što je provedeno suđenje. Svi ti predmeti započeli su prije mojeg stupanja na ovu poziciju. Ako ćemo tako ići, onda bih ja trebala odgovarati i za zločine na Golom otoku. KMPG je angažiran 2018. godine, a odluku su donijeli tadašnja županijska državna odvjetnica i glavni državni odvjetnik. I oni su analizirali situaciju na tržištu. Kad je potpisan nadzor? Informacije koje sam ja imala bile su drukčije. Izvješće je zaprimljeno u DORH-u 12. veljače 2020. godine, a ja sam dužnost preuzela u svibnju – objasnila je Hrvoj Šipek. 

Ivana Kekin postavila je pitanje vezano uz slučaj Madine Hussiny te je pitala kako će presuda Europskog suda za ljudska prava biti ukorporirana u DORH. 

– Konkretno, ovo pitanje ima sugestivni karakter jer pita ima li DORH snage obračunati se s korupcijom u policiji ili obavještajnom sustavu. Vidite iz naših izvještaja koliko je vođeno slučajeva protiv policijskih službenika, kao i protiv dužnosnika te sudaca. Sigurno smo sposobni i radimo te ćemo tako raditi. Vezano uz taj slučaj, možete vidjeti koja je poanta ove presude. Istraga koja se navodi u presudi je od početnih izvida do trenutka kad je preuzima DORH. U presudi se navodi da istraga nije bila učinkovita. Mi tu presudu nećemo ignorirati. Gdje su propusti, ne bih htio upirati prstom jer analiza nije gotova – kazao je zamjenik glavne državne odvjetnice  Darko Klier. 

– Ne možete očekivati od saborskih zastupnika da ne govore o slučajevima koji su izazvali zabrinutost – ustvrdio je član odbora Mišel Jakšić. 

Glavna državna odvjetnica kazala je kako im veliki problem predstavlja odlazak državnih odvjetnika te da bi ubrzanje predmeta moglo resetirati DORH. 

Većinom glasova članova Odbora za pravosuđe prihvaćeno je izvješće o radu državnih odvjetništava u 2020. godinu, međutim nije ga prihvatilo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe suzbijanja korupcije koje je također zadužilo Vladu da podnese prijedlog za razrješenje državne odvjetnice.