TURBULENCIJE U PRAVOSUĐU

Glavna državna odvjetnica u Saboru: Vlada je njenom radu dala pozitivno mišljenje

Na konferenciji za medije DORH se osvrnuo na najnovije skandale
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/3
26.11.2021.
u 08:07

Za saborsku govornicu izašla je u izuzetno turbulentnom vremenu za DORH i  USKOK, koji su se našli pod baražnom vatrom optužbi zbog svojih (ne)sposobnosti vezanih za slučaj uhićenja Gabrijele Žalac te povlačenja optužnice za Agrokor radi razjašnjenja stvari

Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica saborskim zastupnicima predstavlja godišnje izvješće o radu institucije kojoj je na čelu. Za saborsku govornicu izašla je u izuzetno turbulentnom vremenu za DORH i  USKOK, koji su se našli pod baražnom vatrom optužbi zbog svojih (ne)sposobnosti vezanih za slučaj uhićenja Gabrijele Žalac te povlačenja optužnice za Agrokor radi razjašnjenja stvari. Stoga ne treba sumnjati da će saborski zastupnici za Hrvoj Šipek imati hrpu pitanja, a istovremeno SDP je najavio da će tražiti i da se raspravlja o njezinom razrješenju.

 

No teško da će do toga, za sada doći, budući da je Vlada Andreja Plenkovića u Sabor uputila pozitivno mišljenje o onom što je Hrvoj Šipek navela u svom godišnjem izvješću, a HDZ u Saboru ima većinu.  No Vlada je iznijela i neke blage zamjerke, pa tako navode da je primijećena ažurnost  u radu i postupanju DORH-a, no da s druge strane još uvijek ima određeni broj predmeta iz nadležnosti općinskih i državnih odvjetništava  u kojima istrage  traju dulje od 18 mjeseci. Zanimljivo je da je  Vlada  napomenula i da je USKOK, u odnosu na 2020. zabilježio  veći  broj istraga koje traju duže od šest mjeseci!?

Takva opaska je posebno čudna u svjetlu činjenice da se velika većina USKOK-ovih istraga odnosi na vrlo komplicirane predmete s puno okrivljenika i svjedoka, u kojima je praktički istragu nemoguće okončati u šest mjeseci. Većina njihovih istraga traje do godinu dana, a u iznimnim situacijama traže produljenje za dodatnih šest mjeseci  što zakon predviđa u izuzetno složenim predmetima.  No bez obzira na to Vlada smatra da se trebaju poduzeti "dodatne mjere i aktivnosti kako bi se  dalje povećala učinkovitost  te se skratilo vrijeme donošenja državno odvjetničkih odluka u kaznenim predmetima, a posebno u predmetima koji su u nadležnosti USKOK-a".

A što se tiče rada USKOK-a u 2020. ispada da su zaprimili ukupno 1719 kaznenih prijava, od čega se 1639 prijava odnosilo na fizičke osobe te 80 na pravne osobe. To je porast od 25, 9 posto u odnosu na godinu ranije, a većinu tih prijava podnijeli su građani i to uglavnom zbog zloporabe položaja i ovlasti. Možda je to razlog zašto je od tog broja odbačeno 1380 prijava, odnosno 80,27 posto, što je rast od 10 posto u odnosu na 2019.  Lani je USKOK podigao dvije neposredne optužnice, što znači da nije bilo potrebe da se provodi istraga jer su počinitelji odmah priznali počinjenje djela, a radilo se o mitu. Nadalje, USKOK je lani dva predmeta proslijedio nadležnim državnim odvjetništvima, dok su  oni u 334 slučaja donijeli rješenje  provođenju istrage što je za 15 posto manje pokrenutih istraga no 2019. kada ih je pokrenuto 395. Po dovršetku istraga USKOK je donio 343 odluke, odnosno optužio je 324 osobe dok je u odnosu na 19 osoba istraga obustavljena. Lani su u optužna vijeća sudova odlučivala o 140 uskočkih optužnica, što je znatno  manje od 396 uskočkih optužnica o kojima se odlučivalo 2019. No razlog tome padu je što je bilo manje optužnih vijeća jer su sudovi otežano radili zbog pandemije, a zagrebački i zbog potresa.

USKOK ima i dobru prolaznost na sudovima jer su lani od 140 njihovih optužnica potvrđene 133, odnosno 95 posto, dok su tri vraćane USKOK-u na nadopunu istrage. Povučenih i odbačenih optužnica nije bilo. Što se pak tiče odluka vezano za USKOK-ove predmete, sudovi su lani donijeli 244 odluke, od čega su 243 bile presude, a u jednom slučaju se radilo o obustavi nakon potvrđivanja optužnice. Doneseno je 226 osuđujućih presuda što je 93 posto, a od toga broja 158 presuda bila je temeljem sporazuma stranka. Oslobađajućih presuda je bilo 16, a donesena je i jedna odbijajuća.

Inače lani je USKOK zaprimio ukupno 3338 predmeta što je znatno više no 2019. kada su ih zaprimili 1553.  U godišnjem izvješću se navodi da je USKOK lani  prvi put započeo s korištenjem CTS-a  pa je zbog unosa svih neriješenih i nedovršenih predmeta statistički znatno uvećan, no skraćeno je vrijeme rješavanja predmeta.

Što se pak tiče DORH-a, oni su lani podigli optužnice protiv 18.164 osobe, što je 1275 optuženih više no 2019.  U brojku lani optuženih ulaze sve fizičke i pravne osobe, no ne i maloljetnici. Optužna su vijeća  lani  donijela odluke od 14.754 optužnice te su potvrdili njih 14.383, odnosno 97,4 posto, dok je 314 optužnica vraćeno u nadopunu istrage, a postupak na optužnom vijeću je obustavljen za 59 osoba, što iznosi 0,38 posto ukupno optuženih osoba. DORH se lani može pohvaliti s 15.306 osuđujući presuda što iznosi 88,8 posto. Oslobođeno je 1098 osoba, dok je u odnosu na 399 osoba donesena odbijajuća presuda.

Stoga ako bi se gledala samo statistika reklo bi se da su i DORH i USKOK lani dobro radili. No percepcija javnosti je drugačija, pa Vlada u svom mišljenju koje šalje Saboru kaže kako DORH redovito treba komunicirati što i kako radi,  "osobito ako se radi o predmetima od velikog interesa za hrvatsku javnost ili ako je riječ o predmetima koji to zbog svoje složenosti zahtijevaju".

Nadalje Vlada smatra i da bi se DORH više trebao posvetiti istragama govora mržnje i poticanja na nasilje, odnosno smatraju da se, ako je potrebno, pravosudni dužnosnici trebaju dodatno educirati.

Komentara 5

AF
AfganistanskiHrvat
18:09 25.11.2021.

Koliko je prijava protiv HDZ-ovaca procesuirano?

SE
serafin002
08:44 26.11.2021.

Šefice DORH-a i USKOK-a su proforma, smokvin list , nama trebaju majstori kao cvitan i bajičć da čuvaju partiju, jer ove mogle slučajno stati u neko od brojnih komunjarskih govana, što partija svakako mera spriječiti.

BU
Bubalamala
08:38 26.11.2021.

Da ne pogoduje hadezeovcima već bi bila u zatvoru.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije