Prihvatio bih poziv predsjednice da stabiliziram državu i postavim proračun za 2016.

Jedan od onih koji upozoravaju da Hrvatska sada nema vremena za nastavak političkih igara oko formiranja vlasti jest i Zlatko Mateša, koji je bio hrvatski premijer s najdužim mandatom od više od 5 godina (do siječnja 2000).

Naslijedio je Nikicu Valentića, u čijoj je vladi bio ministar gospodarstva. Suosnivač je Zagrebačke škole managementa, a sada je, u 66 godini predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. U poslovnim kuloarima govori se da ga predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović planira postaviti za "prijelaznog" premijera, osobu koja bi vodila privremenu vladu ako raspiše ponovljene izbore. U tom bi slučaju Mateša zaledio svoje članstvo u HDZ-u, jer prijelaznu vladu čine nestranačke osobe.

U 1990.-ima su se hrvatske vlade formirale puno brže i jednostavnije, kako gledate na aktualnu situaciju?

- Razlika je velika, a proizlazi iz ustavne pozicije predsjednika i polupredsjedničkog sustava koji je bio u upotrebi u RH u 1990.-ima. U to vrijeme formirati vladu bilo je puno jednostavnije i brže; predsjednik je brzo imenovao mandatara i on je prisegnuo. Danas, vidimo, bitno je sve drukčije i iskreno rečeno, ne vidim neko brzo rješenje problema koji je u Hrvatskoj nastao. Volio bih da ga ima, no nije tako. Glavni je problem tzv. deponiranog potpisa Bože Petrova kod javnog bilježnika, gdje se on obvezao kako neće koalirati niti s SDP-ovom, niti s HDZ-ovom koalicijom. To pitanje bi, kao prvo trebalo razriješiti unutar Mosta. Oni moraju odlučiti da li će odustati od tog stava o nekoaliranju ili neće. A potom, temeljem razgovora koje oni vode, doći eventualno do nekog rješenja i odlučiti se za nekog od partnera čiji program oni ocjenjuju boljim.

Problem su i nezatomljena ega glavnih političkih protagonista?

- Svi bi sada trebali malo zatomiti svoja ega i gledati interes u cjelini. Prvi zadatak je napraviti proračun za 2016., a koji mora biti 3 do 4 milijarde kuna manji od dosadašnjeg. Pod lupom smo Europske komisije i zavaravamo se da možemo imati veliki manevarski prostor, a u stvari ćemo morati poduzeti sve one mjere koje proizlaze iz programa EK za ekonomsku neravnotežu i prekomjerni proračunski deficit. Prema tome, Hrvatska ima puno problema i s proračunom i s javnim dugom i nikako nije vrijeme pogodno za vježbanje nekakvih osobnih ega kod političara.

Neki se tek uče politici. To nam baš ne ide u prilog u ovoj situaciji?

- Ti političari jednostavno moraju shvatiti svoju odgovornost, koja proizlazi iz činjenice da im je narod dodijelio određeni broj mandata.

Odugovlačenje je i taktika, evo Most tvrdi da će dobiti dvostruko glasova na ponovljenim izborima?

- Evo, neka i dobiju i što to mijenja u političkoj arhitekturi, kompoziciji Sabora? Ništa. Možda će samo ojačati svoju pregovaračku poziciju. No, u suštini se neće promijeniti ništa što bi omogućilo formiranje stabilne vlasti, što je primarni hrvatski interes.

Hoće li po vama velike stranke i dalje pregovarati s Mostom ili će u jednom trenutku kazati da se više ne daju ucjenjivati?

- Nije upitna volja za pregovaranjem, koje očito obje velike koalicije imaju. I kroz taj pregovarački proces ustvari i jedna i druga koalicija pokazuju želju i volju da se dođe do nekog rješenja. Smatram to odgovornim ponašanjem, no pitanje je da li to nekuda uopće vodi.

Pa je li vodi?

- Podsjećam na pitanje deponiranog potpisa gospodina Petrova. Pitam se da li Most pregovara na način da već unaprijed zna da neće postići dogovor o koaliranju ni s kim.

Kolika je po vama vjerojatnost da će biti ponovljeni izbori?

- Nije manja od 60 do 70 posto. Samo što će ishod tih izbora po svemu sudeći biti sličan, tako da Hrvatska, ako ne dođe do približavanja svih tih političkih stajališta, ulazi u doba nestabilnih vlada. A baš to naša ekonomska situacija ne dozvoljava.

Dođe li do takve nestabilnosti, postoji mogućnost da se aktivira i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović?

- Predsjednica će se sigurno aktivirati i po mom mišljenju, djeluje u ovom procesu izuzetno odgovorno. Objektivno, ona će se morati uključiti i formirati prijelaznu vladu. No, ja se i dalje pitam što će novi izbori promijeniti. Ostane li i dalje slična ili ista arhitektura Sabora, onda je odgovornost na Mostu. I oni je ne mogu otkloniti, oni se moraju opredijeliti jesu li koalicijski partner ili nisu. I imati odgovor na pitanje "A što ako Most i dalje neće koalirati", koja je onda budućnost i svrha svega.

Koliko Hrvatska uopće ima vremena za ovo političko preslagivanje?

- Više nema vremena nizašto. Meni je smiješno da netko sada priča o reformama, a da nitko, još od predizborne kampanje nije spomenuo proračun za 2016. i 2017., a to su nama kritične godine zbog kamata i rasta javnog duga, te zbog monitoringa Europske komisije. Pa tko god dođe na kraju u Banske dvore, upravo to će mu biti prva zadaća. I uspije li samo to riješiti, napravio je ogromnu stvar.

Postoji li ikakva mogućnost da na kraju HDZ i SPD postignu neki dogovor ili budu prisiljeni na dogovor oko koaliranja?

- Za razliku od većine ljudi, mislim da takva mogućnost postoji. To je pitanje odgovornosti prema zajedničkoj državi. Pa nismo mi u takvoj mjeri polarizirano društvo da se ne bi mogao naći zajednički nazivnik između HDZ-a i SDP-a oko sedam-osam najbitnijih strateških nacionalnih interesa i konsenzus oko promjena koje Hrvatskoj trebaju. Ne isključujem, dakle, i tu mogućnost. A onda bi, eto Most bio oporba.

Koja bi bila uloga privremene Vlade koju bi proglasila predsjednica i koja bi trajala nekoliko mjeseci?

- Prva je osiguranje stabilnosti i funkcioniranja sustava, a druga da pripremi elemente proračuna za 2016. i od te bi vlade bilo dovoljno da napravi ta dva velika posla.

Je li sada vrijeme da se oko prijelazne vlade aktivirate vi "stari mačci", bivši premijeri i ministri?

- To nije pitanje aktiviranja i želje, nego objektivne situacije koja nalaže hitnost i onda je sigurno logičnije, jednostavnije da taj posao obave ljudi koji poznaju sustav i koji se ne trebaju upoznavati s radom vlade i ministarstava. No, u konačnici, ipak treba poštivati volju glasača i građana Hrvatske.

Dođe li do formiranja prijelazne Vlade i pozove li vas predsjednica da ju vodite, da li biste se odazvali?

- Mislim da bi se svatko odazvao. To nije pitanje osobnog komoditeta, nego da u ovim neobičnim ili izuzetnim situacijama učinite nešto što bi moglo biti za opću korist.

>>Mateša: Hrvatski sport dobiva premalo novca, moramo oporezivati online klađenje

>>Jovanović HOO-u prepolovio davanja, Mateša se žali Milanoviću