Klimatske promjene pogoršavaju probleme poput gubitka staništa i promjena temperature koje su već mnoge životinjske vrste dovele na rub izumiranja. No mogu li znanstvenici predvidjeti koje će se životinje najbolje moći prilagoditi i preživjeti?
Geni otkrivaju prilagodbe
Koristeći sekvenciranje genoma, istraživači sa sveučilišta McGill pokazuju da se neke ribe, poput bodljikavih koljuški (Gasterosteus aculeatus), mogu vrlo brzo prilagoditi ekstremnim sezonskim promjenama. Ta nova otkrića mogla bi pomoći znanstvenicima da predvide evolucijsku budućnost.
Popularni predmet proučavanja među evolucijskim ekolozima su upravo ribe koljuške, kojih ima i u Hrvatskoj, u vodama jadranskog slijeva (Mirna, Krka, Neretva), a nedavno je ponovo primjerak pronađen i u Muri, gdje se smatralo da je nestala.
Koljuške su poznate po svojim različitim oblicima, veličinama i ponašanju – mogu živjeti i u morskoj, bočatoj i slatkoj vodi, i pod širokim rasponom temperatura voda i okoliša. Ali što tu vrstu čini tako prilagodljivom? Znanstvenici kanadskog sveučilišta McGill iz Montreala nedavno su objavili nove nalaze o tome.
– Moderna verzija Darwinove ideje o evoluciji prirodnom selekcijom postavlja da će organizmi s nasljednim svojstvima koja favoriziraju preživljavanje i razmnožavanje težiti ostavljanju više potomaka od svojih vršnjaka, što će uzrokovati da se te genetske osobine učestalo povećavaju tijekom generacija. Kao rezultat toga, populacije se s vremenom bolje prilagođavaju okruženju – kaže glavni autor studije Alan Garcia-Elfring, znanstvenik za biološku raznolikost na sveučilištu McGill.
– Međutim, taj se proces tipično proučavao retrospektivno, u populacijama koje su se davno prilagođavale trenutačnom okruženju. To može otežati razumijevanje slijeda događaja koji su doveli do njihove prilagodbe – ističe Garcia-Elfring.
Kako bi proučavali prirodnu selekciju na djelu, istraživači su pratili šest populacija bodljikavih koljuški prije i nakon sezonskih promjena u njihovu okolišu, koristeći sekvenciranje genoma. Koljuške nađene u različitim estuarijima duž obala Kalifornije pružaju rijetku priliku za proučavanje prirodne selekcije u stvarnom vremenu.
Sezonske promjene izazvane vlažnim zimama i suhim ljetima rezultiraju drastičnim promjenama u strukturi staništa i ravnoteži slane i slatke vode u njihovu okolišu, a samo one ribe koje su u stanju tolerirati te brze promjene preživljavaju sljedeće sezone.
– Te promjene vjerojatno podsjećaju na one promjene staništa koje su doživjele populacije koljuške iz vremena kada su iz oceana kolonizirale mnoga nova slatkovodna jezera nakon što su se ledenjaci povukli prije 10.000 godina. Stoga se nadamo da ćemo steći uvid u genetske promjene koje su bile rezultat prirodne selekcije davno u prošlosti – objašnjava profesor Rowan Barrett.
Promjene u jednoj sezoni
Izuzetno je to što su istraživači tijekom proučavanja tih populacija otkrili dokaze o genetskim promjenama potaknutim sezonskim promjenama staništa, a koje su odražavale razlike između davno uspostavljenih populacija slatkovodnih i slanih voda.
– Te genetske promjene dogodile su se u neovisnim populacijama tijekom jedne sezone, naglašavajući koliko brzo se mogu otkriti učinci prirodne selekcije – kaže Alan Garcia-Elfring.
A ti su nalazi važni jer sugeriraju da ćemo možda moći koristiti genetske razlike koje su se razvile u prošlosti kao način da predvidimo kako će se populacije u budućnosti prilagoditi klimatskim promjenama.
zanimljivo da nema nikakve osude iživljavanja bijelog čovjeka nad životinjskim svijetom afrike, amerike, azije, gdje su do izumiranja doveli većinu vrsta. a kasnije potražnjom za kožom, kljovama, šapama, nastavili krvavi pir. evolucija... čovjek je nikad neće htjeti shvatiti, a još manje prihvatiti. jer osnovni postulat evolucije je da najprilagodljiviji opstaju. kolko vidimo, sa tolko socijalne zaštite i zdravstvom, čovjek je pustio da mu u populaciji bujaju loši geni, krivi, genetski deformirani se razmnožavaju, šire loše gene, pa imamo sve više ljudi sa fizičkim i psihičkim manama od rođenja, i takvi dalje imaju djecu. ljudska vrsta slabi generalno.