Glavna ideja filozofije i načina života iza pojma 'veganstva' je - koliko je moguće - izbjeći sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja u svrhu zadovoljavanja raznih ljudskih potreba. Zato se veganska prehrana; uz voće i povrće naravno, uglavnom oslanja na razne alternative hrani životinjskog podrijetla.
I premda vegani ne jedu ribu, morske plodove, med, jaja, mlijeko ni mliječne proizvode, gastroenterolog i profesor na Touro College of Osteopathic Mediciner dr. Niket Sonpal kaže da, ako je dobro isplanirana naravno, veganska prehrana može biti jedna od najzdravijih; no zbog mnogih namirnica koje izbjegavaju, nekim veganima prijeti opasnosti da im organizam kroz 'dopuštene' namirnice ne dobiva neke ključne vitamine i minerale...
Majstor kuhinje upozorava: 'Ako ovo vidite na meniju, odmah napustite restoran'
Sve se to, dodaje dr. Sonpal, može izbjeći ako znate točno što vam treba i što unosite u organizam: a s pogrešnim odlukama riskirate:
1. Nedostatak vitamina B12
B12 vitamin neophodan je za normalnu razinu energije, a ima ulogu i u stvaranju DNA i eritrocita (crvenih krvnih stanica). Budući da ga tijelo samo ne proizvodi, B12 je bitno dobiti iz hrane, a njime su bogate mnoge namirnice koje vegani izbjegavaju: poput mliječnih proizvoda, ribe i mesa, dok ga većina biljne hrane ne sadrži.
Veganima tako rijetki veći rizik od nedostatka vitamina B12, čiji manjak inače može uzrokovati oštećenje živaca.
- Uz to, zbog nedostatka vitamina B12 raste i rizik od upale perifernih živaca (neuritisa) - rekao je dr. Sonpal za portal Eat This, a neki od simptoma neuritisa su slabost u mišićima, probadajuću bol i u težim slučajevima paralizu zahvaćenog područja."
Zato je, ističe liječnik, za vegane ključno da B12 uzimaju kao dodatak prehrani, jer ljudski organizam bez tog vitamina može biti samo dvije do četiri godine prije nego se počnu javljati simptomi poput zbunjenosti, poteškoća u hodanju, slabosti mišića i trnaca u rukama.
2. Hormonalni poremećaj
Danas na tržištu postoje brojne 'zamjene' za meso - poput proizvoda na bazi soje kao što su edamame mahune, tempeh, tofu, nezaslađeno sojino mlijeko ili jogurt, a koji se minimalno prerađuju pa su puni vitamina i minerala.
Ipak, dr. Sonpal upozorava da je dostupna i jako prerađena hrana na bazi soje - poput sojinih energetskih pločica, proteinskih prahova i zaslađenog sojinog mlijeka i jogurta - a koja kod žena zbog visoke koncentracije izoflavona (vrsta biljnog estrogena, poznatog kao fitoestrogen) može uzrokovati hormonalni poremećaj.
- Fitoestrogeni se mogu vezati za hormonske receptore, slično kao što čini ljudski estrogen - kaže on, pa velike količine sojinih proizvoda koji ga sadrže mogu čak - zbog snažnog anti-estrogenskog učinka - uzrokovati i neplodnost ,
Ipak, to vrijedi samo kod konzumacije stvarno velikih količina, pa ako pazite na preporučene doze praha od soje i sličnih prerađevina, ne trebate brinuti.
3. Unos toksičnih metala
Iako su obično izvrsne za zdravlje crijeva i sadrže dosta bjelančevina, neke namirnice na bazi soje mogu sadržavati i teški metal zvan kadmij.
Jedno je istraživanje iz 2011. godine tako pokazalo da su ljudi koji su konzumirali prerađevine tofua u svom urinu imali i kadmij, za razliku onih koji nisu jeli prerađeni tofu.
- Kadmij je vrlo toksičan i posebno šteti bubrezima, a može uzrokovati i slabljenje kostiju - kaže dr. Sonpal i preporučuje veću konzumaciju drugih biljnih izvora proteina, poput leće ili kvinoje.
4 Nedostatak željeza
Iako postoje oprečna istraživanja o tome imaju li vegani veće šanse da im u krvi nedostaje željeza, no najviše ga imaju baš neke namirnice koje oni izbjegavaju: npr. jaja, masna riba i crveno meso.
Ipak, dr. Sonpal ističe da željeza ima dovoljno i u biljnoj hrani poput špinata, sjemenkama bundeve, mahunarkama i brokuli, pa se nedostatak može izbjeći redovitim unosom te hrane.
Što zaista jedemo? Neke bismo navike trebali promijeniti...
Od morskih plodova jedem samo sol, a od zelenja kapulicu