Rezultati projekta PERSPIRE, punog naziva Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama, koji su proveli znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu koji je i nositelj projekta, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku pokazao je da dugotrajne poplave doista mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utječu na rast i prirast biljaka. Ali, u rezultatima su ovog projekta i potencijalni bakterijski sojevi koje bi se ubuduće moglo koristiti kao biocjepiva za oporavak usjeva nakon poplava.
- Predložili smo jedanaest različitih sojeva bakterija koji imaju potencijal za razvoj bio-cjepiva za biljke u budućnosti. U daljnjim istraživanjima ovi se sojevi moraju testirati kao pojedinačne ili kao mješovite kulture kako bi mogli utvrditi koje specifične kulture je potrebno dodati u tlo kako bi pomogli biljci u određenom stadiju njezinog razvoja, kazala je dr. sc. Ines Sviličić Petrić s Instituta Ruđer Bošković koja je i voditeljica projekta. Tako je jedan od ciljeva istraživanja ovog multidiciplinskog tima znanstvenika bio detektirati i karakterizirati mikroorganizme koji obavljaju svoje funkcije u tlu unatoč ovakvim okolišnim uvjetima, koje su uzrokovale dugotrajne poplave, a kako bih ih se potencijalno u budućnosti iskoristilo kao bio-cjepivo za oporavak i pomoć kulturama nakon poplavnih incidenata.
- Biocjepiva su kulture najčešće živih mikroorganizama odabranih na temelju svojih pozitivnih svojstva kao promotora rasta biljaka koji se dodaju tijekom poljoprivredne proizvodnje. Kod primjene biocjepiva danas se obično koristi sterilni treset koji sluzi kao nosač selekcionirane kulture mikroorganixama. Bioinokulumi se mogu nanositi direktno na sjeme ili u tlo ovisno u funkciji za koju ih primjenjujemo za promociju rasta biljaka. Ovakvi tipovi cjepiva danas u već u širokoj primjeni npr. proizvode se u Zavodu za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kazala nam je dr. Sviličić Petrić. Činjenica je kako smo prema podacima Europske agencije za okoliš jedna od tri zemlje Europske Unije s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP a gdje je upravo poljoprivredni sektor definiran kao ranjiv te trpi neke od najvećih šteta od velikih poplava.
- Mjere koje mi predlažemo su s jedne strane upravo biocjepiva odnosno kulture čistih i/ili mješovitih mikroorganizama koji su adaptirani na poplavne uvjete u okolišu te u takvim uvjetima i dalje promoviraju rast biljaka - pomažu biljci u obrani od štetnika i patogena, pomažu u ishrani biljke ili joj omogućuju preživljavanje u stresnim uvjetima u okolišu. Druga mjera uključuje predlaganje parametara u tlu koji nam pravovremeno mogu ukazati na poremećaje u funkcioniranju tla praćenjem promjena aktivnosti mikrobnog enzima fosfataze. Predlažemo nadalje da se zdravlje biljaka prati putem određivanja produkcije stresnih hormona kod biljaka, uključujući prolin i ukupne fenole u korjenovom sustavu, kazala nam je dr. Sviličić Petrić.
Ovaj projekt nije i jedini koji se financira u sklopu ovog poziva. - Institut je partner na još osam projekata financiranih u sklopu ovog poziva ukupne ugovorene vrijednosti preko milijun eura. Ovakvi projekti potvrđuju predanost znanstvenika IRB-a izvrsnoj znanosti te doprinose pozicioniranju IRB-a kao partnera u odgovoru na neke od ključnih problema današnjice, poput klimatskih promjena, rekao je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.
Rezolucija Zemlja: Pridruži se
A maske I distanca?