Zovko: Cilj zakona je spriječiti informacije koje mogu štetiti političarima

Da se tada nisu smjele objavljivati baš nikakve informacije iz policijskih izvida ili istrage, kao što se predlaže novim zakonskim izmjenama, što bi javnost danas uopće znala o prometnoj nesreći vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića u kojoj je, kako ga se na koncu tereti, pijan razbio službeni automobil pa lažno prikazao da ga je vozio njegov rođak? Uhićen je, zajedno s trojicom policajaca osumnjičenih da su mu pomogli u lažiranju nesreće, tek 11 mjeseci nakon što je izletio s ceste. Da se nije smjelo ništa otkriti, javnost možda još ne bi doznala da je mladu Mihaelu Berak ustrijelio policajac Marko Smažil, zbog čijeg se opsesivnog ponašanja netom prije smrti nesretna djevojka požalila prijateljicama. Osječka policija i danas smatra kako je riječ o nesretnom slučaju, a ne o namjernom ubojstvu iz službenog pištolja, kako na to ipak gleda Državno odvjetništvo.

Agresija na interese građana

Da se čekalo službeno priopćenje policije ili DORH-a, ni danas, točno mjesec dana od smrti umirovljenice Marije Kopić, javnost ne bi znala da je u osječkom domu za starije osobe uopće poginula teško bolesna korisnica. A gotovo je dekapitirana u teretnom dizalu namijenjenom za prijevoz hrane.

U prijedlogu izmjena Kaznenog zakona nalazi se novo kazneno djelo – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Prema njemu, pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim, kaznit će se zatvorom do tri godine. Iako se novinari izrijekom ne spominju, riječ je, ističu u Hrvatskom novinarskom društvu, "o zakonu opasnih namjera koji je itekako usmjeren protiv novinarske profesije i interesa javnosti".

– Namjera tih zakonskih izmjena jest zaštita politike, odnosno vladajućih, i to nema nikakve veze s tobožnjom brigom za zaštitu privatnosti ili brigom za javni interes. Nije to samo neviđeni čin agresije na novinarsku profesiju već i na interese svih građana. Javni interes uvijek mora biti na prvom mjestu, a zakon opasnih namjera to želi poništiti. Svi dobro znamo kako je do njega došlo i koja mu je svrha. Koliko god se vladajući trudili govoriti kako nije usmjeren protiv novinara, itekako je protiv naše profesije, a krajnji je cilj spriječiti objavljivanje informacija od javnog interesa koje mogu štetiti politici, odnosno vladajućima, posebice u svjetlu činjenice da je ova godina superizborna – ističe Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

– Ponavljam, građani i građanke ove zemlje moraju biti svjesni da je ovaj zakon itekako usmjeren i protiv njih. Po njegovoj logici, Klara Buntić, supruga bivšeg rukometaša Denisa Buntića, imala bi probleme nakon što je objavila svoju mučnu priču ili javnost nikada ne bi saznala za vožnju u pijanom stanju vukovarsko-srijemskog župana, kao ni za još na desetke događaja čija je objava bila u interesu javnosti – nastavlja Zovko.

Tko će kontrolirati represiju

Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je, podsjeća naš sugovornik, kako prijedlog zakona prema kojem će se curenje podataka smatrati kaznenim djelom ne smatra radikalnim potezom.

– Objašnjavao je i da je Europski sud za ljudska prava utvrdio kako 30 država koje su oni analizirali ima takvo kazneno djelo, i to restriktivnije regulirano. Kad se već vladajući pozivaju i na presude suda u Strasbourgu, javno ih pozivam da se referiraju na presudu N. Š. protiv Republike Hrvatske. Hrvatsku državljanku koja je javno govorila o nedostacima postupka koje je prema djeci, njezinoj unučadi, vodio Centar za socijalnu skrb, DORH je kazneno progonio, a baku su kazneni sudovi osudili za otkrivanje zaštićenih informacija iz upravnog postupka pred Centrom. Na temelju hrvatskog zakona. Strasbourg je rekao da je takva presuda povreda njezine temeljne slobode izražavanja, bila sukladna hrvatskom zakonu ili ne. Zbog čega se referiram na tu presudu? Jer je statistika o 30 zemalja u koje ulazi i Hrvatska iščupana iz presuda tog istog suda – podcrtava Hrvoje Zovko.

Hrvatsko novinarsko društvo ističe i kako je nedopustiva mogućnost da se, primjerice, branitelj osumnjičenika, ali i žrtva, po novom zakonskom prijedlogu ne bi smio obratiti novinarima kako bi ukazao javnosti na eventualne nezakonitosti ili propuste u kaznenom postupku i prije potvrđivanja optužnice.

Tko će, naime, kontrolirati represivni aparat? Povjerenje u policiju, kao i općenito hrvatsko pravosuđe na izrazito je niskim granama. No, možemo li građane kriviti za to nepovjerenje ako smo se samo lani uvjerili da su policajci, kako se sumnja, spremni lagati i kršiti zakon na zahtjev lokalnih moćnika? Ili da su u stanju ustrijeliti djevojku s kojom su nekoliko puta izašli? Postavlja se, stoga, realno pitanje: što će se događati kada ništa ne budemo smjeli znati?

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Priveden mladić koji je osumnjičen da je brutalno pretukao maloljetnika u Slavonskom Brodu