Jedno je od glavnih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, a prvo po važnosti u metropoli. Nalazi se na listi zaštićenih kulturnih dobara, a prvi pisani trag o crkvi i samostanu u Remetama potječe iz 1288. godine. Ne čudi stoga da su se tijekom stoljeća u njoj molili brojni naši velikani, a crkvu nerijetko nazivaju hrvatskom Sikstinskom kapelom zbog freski pavlinskog slikara Ivana Rangera koje su bile "žrtve" snažnih potresa. A odnedavno je, čini se, i arheološko nalazište jer tijekom konstrukcijske obnove vrijedne 40 milijuna kuna, govori nam Antonio Mario Čirko, župnik i upravitelj svetišta Majke Božje Remetske, pronašli su vrijedne povijesne iskopine.
Mise u "šatoru sastanka"
– Ovom obnovom otkrivamo nešto novo, neznano i neviđeno. Otkrili smo prozor koji je kroz crkvu gledao u kapelicu koje danas više nema, a nekoć je postojala. Kao zanimljivost otkrili smo srednjovjekovni grafit Majke Božje Remetske koji možda nema umjetničku vrijednost, ali je znak pobožnosti svoga vremena. U ispovjedaonicama starog dijela samostana pronašli smo ostatke, prema svemu sudeći, zvonika. Sljedeća je na redu sakristija, gdje su već počela arheološka istraživanja i nađeni su višeslojni ostaci građevina koji potječu iz raznih razdoblja, sve do prve originalne crkve – kaže župnik Čirko.
Najteže su u potresu stradali slavoluk, prezbiterij crkve s oltarom Majke Božje Remetske, toranj, pročelje crkve te stari dio samostana.
– Statičari su kazali da je pravo čudo da se nije sve to srušilo. Stari dio samostana sasvim je uništen. Obnova je počela u siječnju, a teško je reći dokad će točno trajati budući da je riječ o spomeniku nulte kategorije. Mi se toplo nadamo da će to biti do kraja godine – govori župnik dodajući kako se misa za vjernike trenutačno održava u šatoru pokraj crkve. Nazvali su ga "šator sastanka", a natkriva vanjski oltarni prostor koji dodiruje samu crkvu.
Kada će se točno euharistija moći vratiti unutar vrijedne zagrebačke građevine, teško je procijeniti.
– Ovo je prva faza obnove u kojoj je glavni cilj statički osigurati zgradu. Hoće li se potom misa moći vratiti unutra, još je rano govoriti. Nakon toga bi, ovisno o tome kada će se i kako osigurati financijska sredstva, trebao početi drugi dio rekonstrukcije – kaže Antonio Mario Čirko.
Projekt je zasad izrađen prema onome što je vidljivo izvana, dodaje, a što će još pronaći daljim iskopavanjem i hoće li to prolongirati radove, u ovome je trenutku nemoguće procijeniti.
– U čitav su proces uključeni arheolozi, Ministarstvo kulture, gradski Ured za zaštitu spomenika kulture i prirode. Ono što možemo sa sigurnošću reći jest da će to zasigurno oplemeniti povijest svetišta Remete – ističe njegov upravitelj.
Oko deset tisuća župljana
Župa je, podsjetimo, osnovana 12. listopada 1812. godine dekretom zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca, a ovo nije prvi put da je teško pogođena potresom. Oštetio ju je, osim potresa u Zagrebu prije dvije godine, i udar u Petrinji prije godinu dana, ali i potres koji je metropolu pogodio 9. studenoga 1880. Tada su, naime, crkva, samostan i župni dom jako stradali.
"Bilo je prijedloga da se sve poruši, a župa razdijeli susjednim župama. No ipak je prevladala misao da se pristupi obnovi i da župa opstane. Vrijeme Prvoga svjetskog rata ponovno sve dovodi u pitanje. Ionako mali broj stanovnika još se je više smanjio odvođenjem mladića na ratište. Mnoge su obitelji propale. Župnik je mudrim upravljanjem uspio uspostaviti ravnotežu", stoji na stranicama župe. No nisu to jedine nedaće koje su je snašle u povijesti i koje je nadišla. Bila je oštećena i u Prvom te Drugom svjetskom ratu, a u razdoblju komunizma župi je bio oduzet župni dom koji je izgrađenih tridesetih godina. Međutim, župa, njezini vjernici i tamošnji svećenici uspjeli su sve izgurati, a danas ona broji oko 10.000 župljana.