Kruno Vuk

Autor knjige 'Šestine, sele v Zagrebu': Želio sam očuvati spomen na naša dvorišča, pralje, foringaše

Foto: Privatna arhiva
17.11.2021.
u 08:00
Povijest posebnoga dijela Prigorja, ali i aktualnu situaciju, pa i lanjski potres, Kruno Vuk zabilježio je na 350 stranica i 540 slika. I na promociji je u nošnji - djelo je predstavio na proslavi 125. obljetnice pjevačkog društva Sljeme, čiji je član od školskih dana
Pogledaj originalni članak

Prvo je bilo pod vodom pa zatim zaselak od dvadesetak kmetova. Krvavim bitkama neizbrisivo povezano s Medvedgradom i Gradecom, Šestine više nisu “sele v Zagrebu”. Davno se asfalt prelio po prigorju i prošlo je vrijeme šestinskih pralja, ali Kruno Vuk nada se da će njegova knjiga poslužiti kao spomen na sve one koji su došli prije njega.

– Želim da nešto ostane iza svega ovoga jer Šestine gube svoj identitet – objašnjava trenutak inspiracije gospodin Vuk, prisjećajući se 2015., kada se prvi put zapitao što će ostati nakon što grad urbanizacijom proguta svoja sela. Šest godina rada i istraživanja rezultiralo je s 350 stranica knjige “Šestine, sele v Zagrebu”, povijesti ljudi jednog posebnog dijela prigorja, jer ipak su to naselja koja su hranila posade Medvedgrada.

Bliže planini nego gradu

Hiže i dvorišča, ledine, voćnjaci i polja, pralje, mljekarice, kumice i foringaši, fašnik, fureš i godomne, narodna nošnja i šestinski kišobran. Sve je pomno opisano i zabilježeno u lenti vremena, rječniku i na 540 slika.

– Tu su sva sela koja su činila nekadašnju općinu, povijest Medvedgrada i Gradeca, čija se vlast izmjenjivala nad ovim prostorom, pa kurija Šestine, prva škola i seljačko pjevačko društvo, sport, sve od prapovijesti do sada. Na kraju sam dodao i potrese pa i trenutačnu situaciju. Kada netko bude čitao za 30 godina, da zna da nam je do 2020. bilo lijepo – kaže Vuk, koji je svoju knjigu predstavio na proslavi 125. obljetnice šestinskog Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva “Sljeme”, čiji je aktivan član od školskih dana.

Na promociju je došao, naravno, u nošnji i s crvenim kišobranom u ruci, ponosno predstavljajući svoj kraj, koji je upravo zahvaljujući tome bio prepoznat i u gradu, još od 19. stoljeća. Ipak su prve higijeničarke Zagreba bile žene iz Šestina, pralje čiji spomenik sada bdije uz mjesto na kojem su provodile toliko puno vremena, potok Kraljevec.

– Inače slavimo godišnjice cjelovečernjim koncertima, uz pjesmu, ples i tamburaše. Lani nismo mogli slaviti 125 godina pa smo sad obilježili prigodu malo skromnije i na otvorenome. Veselimo se što ćemo ubrzo opet nastupati u sklopu Adventa na Trgu bana Jelačića – kaže Vuk opisujući bogatu prošlost HSPD-a “Sljeme”, čiji su članovi zahvaljujući svome radu proputovali sve države u kojima su djelovali i prenosili kulturu svoga kraja.

Sada dio četvrti Podsljeme, taj je kraj zapravo, kako ističe Vuk, dio zagrebačkog prigorja, ljudi bliže planini nego gradu. Što objašnjava i veliko zanimanje za skijaške sportove, još od prvih skija donesenih 1894. godine.

Nema tko nije stao na skije

– Imamo olimpijku u skijaškom trčanju, Vedranu Malec, koja u veljači ide na svoje druge Olimpijske igre, a u školi nema đaka koji nije stao na skije – hvali se Vuk jer uspjehe svojih Šestinčana slave svi. On ih je skupio i objavio s jednostavnim ciljem, da se ne zaboravi.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.