Dolaze iz susjedne Italije ili Mađarske, ali i dalekoga Čilea ili pak Ukrajine, s različitim životnim pričama i razlozima, no i zajedničkim ciljem, učiti hrvatski jezik. I redovito je u Croaticumu širok spektar polaznika, govore, pa među njima ima i studenata iz inozemstva i potomaka naših iseljenika, ali i ljudi koji žele svladati jezik jer rade u Hrvatskoj. A šarolika je i skupina koju smo zatekli u Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji smo posjetili jer je jedan od ovogodišnjih dobitnika Nagrade Grada.
Od ponedjeljka do petka po tri sata dnevno ondje uče vokabular i gramatiku, a educiraju se i o našoj kulturi. Pitanje je li skakati svršeni ili nesvršeni vid glagola, navodi za primjer Ivančica Banković-Mandić, profesorica koja više od 20 godina radi u Croaticumu, zadaje najviše muke neslavenskim govornicima, a hrana je jedna od tema koje su se isprofilirale kao najzanimljivije.
– Sada su pak potomci iseljenika najbrojnija kategorija polaznika. Hrvatska im je postala zanimljiva lokacija pa je oni koji su dolazili povremeno i tražili svoje korijene vide i kao mjesto gdje mogu živjeti. Ponajprije u kontekstu ulaska u Europsku uniju i zahvaljujući velikoj potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske – kaže nam voditelj centra Antonio Toni Juričić. To potvrđuje i Tomas Vukasovic iz Čilea, koji bi se, ističe, također želio nastaniti u zemlji svojih predaka pa, osim što uči jezik, aktivno traži posao. Eszter Mogyorosi je pak Mađarica koja pukom slučajnosti, otkriva nam, od djetinjstva uči hrvatski. Pohađala je hrvatsku školu u Budimpešti jer je najbliža njezinoj kući, objašnjava, pa ga je u Croaticum došla usavršiti, a u Zagreb je stigla preko studentskog programa mobilnosti.
VEZANI ČLANCI:
Zbog rata u Ukrajini povećan je i broj polaznika iz te zemlje, a budući da je Croaticum, napominje Juričić, u svojih više od šezdeset godina postojanja uvijek promptno reagirao na promjene u društvenim okolnostima, danas su angažirani i na uključivanju inozemnih radnika na domaće tržište rada s boljim poznavanjem hrvatskoga jezika. Proveli su i niz volonterskih aktivnosti vezanih za inkluziju migranata, azilanata i izbjeglica iz ratom pogođenih država.
Projekt je pokrenut 1962. godine kao tečaj hrvatskoga jezika za strance, a 1986. postao je pripremna godina studija jer su ga učili ponajprije inozemni studenti koji bi nakon dva semestra nastavili pohađati neki od ovdašnjih fakulteta. Sadašnji je naziv dobio 2007., a nastava u centru odvija se u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezik. Počinje se s osnovama pisanja i izgovora, polaznici se osposobljavaju za elementarnu komunikaciju na hrvatskome jeziku, a najviši je stupanj usredotočen na razvijanje konverzacijskih vještina s jačim naglaskom na kulturološkim sadržajima.
Jezik i kultura u nastavi Croaticuma su isprepleteni, ističe Juričić, a organiziraju i razna književna predavanja, gostovanja glumaca i odlaske u kazalište ili na izložbe i izlete. Imaju i besplatne online tečajeve koji su zasad rezervirani samo za početni stupanj, ali i kraće edukacije poput ljetne, jesenske ili zimske škole. Posljednjih godina broj polaznika ustalio se na oko 250 po semestru te stotinjak njih u kraćim programima.Na svim je tim programima zaposleno 17 djelatnika, a ovisno o potrebama i broju polaznika, u rad su uključeni i vanjski suradnici. Oblikovali su u Croaticumu i niz udžbenika i priručnika za učenje hrvatskoga jezika na različitim razinama, koje koriste i razne domaće institucije, ali i brojni lektorati po svijetu, pa su zapravo i izvozni proizvod.
FOTO: Velike novosti: Megaprojekt koji će transformirati promet u Novom Zagrebu trebao bi početi već ovoga ljeta
Za ovogodišnju Nagradu Grada centar je kandidirao Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta, svečano će im biti dodijeljena u petak, a voditelj ističe kako je to vrijedno priznanje poticaj za daljnji rad. – Prilagođavat ćemo se potrebama, pokretati i nove projekte te nastaviti ono što se desetljećima radi u Croaticumu – poručuje Juričić. Filozofski fakultet, spomenimo, ponosan je na čak dvije Nagrade Grada jer je, uz Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, priznanje dobila i profesorica, znanstvenica i psihologinja Nataša Jokić-Begić pa ustanova koja ove godine obilježava 150. rođendan ima i dodatne razloge za slavlje.