Ulica Velog Jože, Pere Kvržice, Šegrta Hlapića, Zlatarova zlata, Marulićeve Judite, Kontese Nere, Petrice Kerempuha... To su samo neke od 29 ulica u zagrebačkome naselju Botinec koje su nazvane po slavnim junacima i poznatim djelima hrvatske književnosti. I upravo je njima bila inspirirana slikarica Margareta Peršić kada je sa suprugom Davorom pokrenula projekt “Knjige naših ulica”, u sklopu kojega će se večeras u 19 sati u Etnografskom muzeju otvoriti izložba ilustracija i crteža nastalih tijekom njegove provedbe.
Zašto to ne brendirati?
– Ideja se rodila još prije 13 godina. Željeli smo iskoristiti potencijal naselja i građanima približiti kulturne vrijednosti koje su s godinama izblijedjele. Središnje ulice u većim gradovima u Francuskoj, primjerice, imenovane su po njihovim umjetnicima i oni su to iskoristili da se brendiraju. Tu mi je sinulo da bismo i mi mogli tako – kaže Margareta Peršić.
Projekt vrijedan 760 tisuća kuna pokrenut je lani u prosincu, a izložba koju će otvoriti revija Škole za modu i dizajn nazvana “Modna Bajka Ivane Brlić Mažuranić” na kojoj će učenici nositi kolekciju nastalu po uzoru na upečatljiv stil hrvatske književnice, samo je jedna od etapa kojom će predstaviti sve što se u sklopu njega napravilo. Postav uključuje 29 ilustracija i 140 dječjih crteža koji su nastali na raznim likovnim radionicama, poput “Sto lica šegrta Hlapića” i “Knjiga na dlanu”, a nadahnuti su književnim likovima ili djelima po kojima su botinečke ulice imenovane.
Prema tim se radovima u ulice u naselju planiraju postaviti trajne ploče na betonskim stupovima s 29 ilustracija s izložbe. Svaka ploča imat će i QR kod koji će se moći skenirati mobitelom, a link će voditi do informacija o umjetnicima i djelima iz projekta. Očekuje se da će biti postavljene do ljeta sljedeće godine, kao i središnja informativna ploča slikarice Amalije Albaneže nazvana “Knjigovid” s planom naselja i lokacijama ilustracija. Ona bi se trebala nalaziti pokraj autobusne stanice u Ulici Bašćanske ploče.
Bračni par Peršić živi u Botinečkoj ulici, jednoj od četiri u naselju koje nemaju poveznicu s hrvatskom književnošću. Ulice su, govore, tijekom povijesti tri puta mijenjale imena, a za nastanak “književnog naselja”, kako ga nazivaju, zaslužan je profesor i pjesnik Blago Vrančić koji bi, vjeruju Perišići, bio ponosan i na njihovu inicijativu.
– Nije, naime, važan samo kulturni aspekt projekta, nego smo njime također htjeli potaknuti stanovnike Botinca da se uključe u rad zajednice. I želja nam je da se iz svega toga rodi neki centar u kojemu bismo se mogli okupljati i družiti. Pokojnom profesoru Vrančiću, koji je bio u komisiji za imenovanje ulica u kvartu kada su dobile tako lijepe nazive, zasigurno bi bilo drago da vidi kako je plod njegova djelovanja potaknuo građane na rad za dobrobit zajednice – ističu Margareta i Davor Peršić.
Aktivirali zajednicu
Zajednicu su, dodaju, uspješno aktivirali pa su u raznim dijelovima projekta sudjelovali umirovljenici, branitelji, dječji vrtić i osnovna škola u Botincu. A priča neće stati na izložbi koja će se u Etnografskome muzeju moći razgledati do 2. siječnja. U planu za iduću godinu, naime, imaju organiziranje kina na otvorenom te završnog svibanjskog koncerta na nogometnom igralištu u Botincu uz prezentaciju na kojoj će se predstaviti cjelokupni rezultati projekta.
u mome su kvartu navijači i nepoznati umjetnici napravili prekrasne navijačko- domoljubne murale... bilo bi zgodno vidjeti mural Šegrta Hlapića ili Malika Tintilinića itd....