kontroverzno

Hrvati prekrstili junake Gospodara prstenova, Frodo je postao Torbar

Prevoditelj Marko Maras
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/2
22.11.2019.
u 09:30

"Gospodara prstenova" u novom izdanju Lumena preveo je Marko Maras, slijedeći upute koje je prevoditeljima ostavio sam J.R.R.Tolkien.

Kroz Kotar, u kojem žive Bilbo i Frodo Torbar, teče rijeka Bevanda. Ako ste obožavatelj lika i djela J.R.R. Tolkiena, vjerojatno ste odmah prepoznali o čemu je riječ, ali ovaj vam prijevod možda bode oči ili para uši. To su, naime, imena iz novog prijevoda trilogije “Gospodar prstenova” iz pera prevoditelja Marka Marasa koji se, za razliku od prethodnih izdanja, čvrsto drži Tolkienovih prevoditeljskih uputa. Nakon tri originalna filma “Gospodar prstenova”, barem dva “Hobita” previše, animiranih adaptacija, videoigara i malog milijuna proizvoda povezanih sa svijetom Međuzemlja uz koje su odrastale generacije, anglofona imena i izgovori postali su nam sasvim prirodni.

Kontroverzni pokušaji

Međutim, prije nego što skočite na noge i proglasite Froda Torbara u najmanju ruku bogohulnim, trebali biste znati da je sam Tolkien ostavio detaljne upute o prevođenju svog djela u “Vodiču kroz imena u Gospodaru prstenova”.

– Prvi prijevodi Gospodara prstenova bili su na nizozemski i švedski. Prevoditelji su slobodno mijenjali imena likova i mjesta, što je Tolkiena razljutilo i stoga je sastavio opsežan leksikon imena s objašnjenjima i prijedlozima. Njegove upute vrlo su jednostavne i jedno je glavno pravilo: svako ime koje Englezu kad ga pročita nešto znači i na nešto ga asocira, tako mora biti i na jeziku na koji se prevodi – objasnio nam je prevoditelj Marko Maras koji, tek što je završio “Gospodara” za Školsku knjigu, počeo je prevoditi i “Hobita”, a na red čeka i “Silmarillion” kojem se baš i ne veseli s obzirom na to da je to djelo ipak poznato kao “telefonski imenik Međuzemlja”.

Jedan od prvih prijevoda, onaj švedski koji je razočarao Tolkiena, bio je toliko omražen da su prevoditelja Åkea Ohlmarksa do kraja njegova života, četrdeset godina nakon objave trilogije, proganjali nezadovoljni čitatelji. Sluđeni Ohlmarks čak ih je optužio za podmetanje požara u njegovoj kući, a potom objavio i knjigu u kojoj je Tolkienova djela povezao s crnom magijom i nacizmom. Čak je i Tolkienov sin Christopher godinama kasnije pristao da se “Silmarillion” na švedski prevede samo pod uvjetom da mu Ohlmarks ne primiriše. Iako ni blizu toliko kontroverzan, naš raniji prijevod, djelo Zlatka Crnkovića kojem ipak ništa ne možemo zamjeriti, jer njegovi “Gospodar” i “Harry Potter” su svaki na svoj način čarobni, poprilično je nedosljedan. 

– Moj je prethodnik postupao hirovito s imenima. Neka je prevodio po autorovim uputama, neka po vlastitom nahođenju, a neka je ostavljao na engleskom. Od njega sam preuzeo nekoliko sretnih nadahnuća, kao što je divni Gujoslov – rekao nam je Maras, a mi moramo priznati da, čitajući njegovu verziju, do izražaja puno bolje dolaze beskrajno duhovite igre riječima kojih su ove knjige prepune.

Temeljiti književnik

Osim što je bio književnik, poznato je, Tolkien je bio i vrstan filolog, a možemo pretpostaviti da je poznavao barem petnaestak jezika. Njegova se ekspertiza i ljubav prema jezicima stoga na više načina prelijevala i u književno djelovanje pa, uz to što je izmislio sasvim nov i savršeno upotrebljiv vilinski jezik (i pismo!), do posljednjih je detalja razradio i etimologiju gotovo sveg nazivlja.

– Ima jedan odličan primjer kako prevođenje Tolkiena može biti komplicirano. Rijeka koja teče kroz Kotar zove se Brandywine. Zašto baš Brandywine? Zato što, nekad davno, prvi koji su dali imena svim stvarima bili vilenjaci. Oni su tu rijeku nazvali Baranduin. Kada su došli hobiti, prilagodili su to ime svom jeziku, kao što rade svi narodi. I Tolkien sam kaže u svojim uputama: “Ako je ikako moguće, dragi prevoditelju, učini istu stvar.” Znači, tvoje ime mora imati smisla na tvom jeziku, biti vezano uz njegov naziv i još se nadovezati na ono vilinsko! Stoga sam morao imati nešto s alkoholom, a recimo ta rijeka ima žućkastu boju, otud i taj “brandy”. I ja sam to preveo: “Bevanda” – pucajući od smijeha, kazao nam je Maras, a mi vam toplo preporučujemo da na svoju listu božićnih želja upišete i novog “Gospodara prstenova”.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Usporedba starog i novog prijevoda

Crnković: 

Dragi moji Bagginsovi i Boffinovi! I dragi moji Tookovi i Brandybuckovi, i Grubbovi, i Chubbovi, i Burrowsovi, i Hornblowerovi, i Bolgerovi, Bracegirdleovi, Goodbodyevi, Brockhouseovi i Proudfootovi!

 

Maras:

Dragi moji Torbari i Bofini! I moji dragi Tukovi i Jelende, i Grebonje, i Trbonje, i Rovaroši, i Duhači, i Bujanci, Pasanci, Trupine, Jazbinari i Nogoslavci!

 

TOP 10 PRIJEVODA

rijeka Bevanda (Brandywine)

lulobilje (pipe-weed)

Keser-Torbar (Sackville-Baggins)

Kotar (Shire)

Sjenogrif (Gandalfov konj Shadowfax)

Osrednjak (prezime Goodenough)

Drvobrz (Quickbeam)

Bjelovjeka planina (Mount Everwhite)

Razdol (Rivendell)

Napukline Kobi (Cracks of Doom)

Komentara 5

MA
MarkoMaras
10:54 22.11.2019.

Ajde da sam jedanput i u članku, a ne samo u komentarima :)

DU
Deleted user
11:31 22.11.2019.

Zgodna logika! Brandywine prevesti kao bevandu? Usput još reći da je rijeka "žućkasta", pa otuda bevanda? Zna li prevoditelj što je bevanda i koje je boje?...Srećom, trilogiju sam pročitao prije gotovo 40 godina, kad je rijetko tko i znao da to djelo postoji (izdano je u sklopu SF biblioteke, a u to doba to se smatralo šundom). Još je veća sreća što sam knjige sačuvao, evo ih dan-danas na mojoj polici, pa neću morati razbijati glavu i zamarati se etimološko-prevoditeljskim besmislicama. I dalje ću, s vremena na vrijeme, neopterećen, samo uživati u dobroj literaturi...A to je najveća sreća!

MT
mel_torme
19:41 09.07.2020.

Zanimljivo je, neka rješenja su bolja od ostalih, ali iskreno ne vidim ni problem u originalnim nazivima...Sigurno će izazvati komentare u dijapazonu od blasfemije do oduševljenja...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije