”Žena i tehnika” naziv je izložbe koja je od lani dio stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a obilazak njezinih 14 dijelova raspoređenih po objektu u Savskoj organiziralo je jučer zagrebačko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova na čijem je čelu skupštinska zastupnica Rada Borić. I to uoči Međunarodnog dana žena koji se slavi danas.
Malo na visokim položajima
Prilika je to, ističe Rada Borić, koja je bila dio povjerenstva i u prošlom sazivu vlasti, da se istakne koliko je važno težiti tome da žene bude izjednačene s muškarcima, što u pozicijama i obvezama, što u plaćama i prilikama. Povjerenstvo je, spomenimo, tijelo koje se sastaje najčešće jednom mjesečno, a neke od najvećih zasluga koje mu se pripisuju jest “rodno ravnopravan proračun”, odnosno da se iz gradske blagajne svake godine izdvaja jednak iznos za žene i muškarce, poput stipendija. A ove godine među članicama prvi put imaju i osobu koja zastupa prava LGBTQ zajednice, psihologinju Mateju Popov.
– Pratimo uvijek i točke na sjednicama Gradske skupštine te se uoči toga također sastajemo i raspravljamo o temama vezanima za rodnu ravnopravnost. Prošli put, primjerice, razgovarale smo o strategiji dojenja u Zagrebu koja je jako kvalitetno izrađena i to je jedna od tema o kojima svakako treba još govoriti – kaže Rada Borić, koja se za prava žena bori više od 30 godina. Kada je riječ o Zagrebu, dodaje, zadovoljna je u kojem smjeru ide jer je među zaposlenima u Gradu i njegovim tvrtkama udio žena oko 60 posto.
– Najveći je problem to što nema mnogo žena na visokim položajima. Nerijetko su žene na drugom mjestu kao neke pomagačice, a dovoljno su sposobne i kompetentne da budu na vodećim pozicijama – govori dogradonačelnica Danijela Dolenec.
Mnogo je žena, dodaje, koje su oblikovale kako svjetsku tako i domaću povijest, posebice u pogledu znanosti i tehnike. Neke od njih, budući da o većini nema dovoljno zapisa tijekom povijesti, obuhvaćene su i izložbom koju su kreirale Barbara Blasin, Kosjenka Laszlo Klemar i Tea Kantoci. Tako se u Tehničkom muzeju može doznati da su prve studentice na zagrebačkom Sveučilištu bile Milica pl. Bogdanovićeva, Milka Maravić i Vjera Tkalić.
– Milica je ujedno bila i prva žena koja je doktorirala na sveučilištu 1905. godine. Žene su do Prvog svjetskog rata bile pretežito domaćice i živjele u sjeni, sve dok muškarci nisu morali na bojište pa su one preuzimale njihova radna mjesta. Tako je bilo u slučaju Paule Landsky i Katarine Kolenko, koje su bile prve ZET-ove kondukterke. Tada su zapošljavali supruge bivših tramvajskih namještenika, čime se izbjegavalo plaćanje naknade suprugama za njihove mobilizirane muževe – ističe Barbara Blasin. Kada je općenito o razvoju prijevoza riječ, dodaje, žene su najzaslužnije za praktične izume poput retrovizora, grijača i brisača.
I jedina strojovotkinja
Uz to, gotovo 160 godina nakon što je 1860. u promet puštena prva željeznička pruga na području Hrvatske, zabilježeno je da je Lorena Matejaš “prva i jedina” strojovotkinja, a zapisa o tome je li ikada imala nasljednicu u toj profesiji, kažu autorice izložbe, nema. U postavu se može vidjeti i kako smo 1936. dobili prvu hrvatsku pilotkinju, 23-godišnju Katarinu Matanović, koja je u zraku provela 790 sati, ali i kako je iste godine Anka Drvarek postala prva vatrogasna časnica u Hrvatskoj. Na početku 20. stoljeća žene su se sve više uključivale u druge “muške” sfere, a nekoć se smatralo i da je astronomija jedna od njih. Članica Astronomskog društva, primjerice, bila je i psihologinja Elza Kučera, kći poznatog hrvatskog astronoma Otona Kučere, osnivača zagrebačke Zvjezdarnice.
Ravnateljica TEHNIČKOG muzeja po struci je prof. talijanskog i povijesti umjetnosti.