Vratit će iseljenike, subvencionirati najamnine stanova, uvesti fleksibilno radno vrijeme, podijeliti obiteljske kartice s popustima, svi će feštati na Dan obitelji, kuhati u zajedničkim kuhinjama, a pomoć u kući, ako im zatreba, zaposleni će roditelji moći zatražiti u za to posebno formiranom centru – u najgrubljim crtama, ovo su neke od mjera kojima će Grad u sljedećih dvanaest godina pokušati utjecati na mlade da što prije osnuju i onda za što više članova prošire svoje obitelji.
Fleksibilno radno vrijeme
Piše barem tako u Strategiji demografskog razvoja koja vrijedi do 2031., u sklopu koje je napravljen i akcijski plan provedbe dokumenta, kojem su, pak, glavni ciljevi “porast broja živorođene djece”, “smanjenje stope mortaliteta”, “zaustavljanje vanjskih emigracija” te “ravnomjerniji razmještaj stanovništva na prostoru Zagreba”. Čitavu je strategiju napravilo posebno povjerenstvo, uglavnom sačinjeno od djelatnika gradske uprave, a u njoj je analizirano kretanje stanovništva, populacijska politika, ali i način na koji posao i stambeno pitanje utječe na mlade, odnosno njihovu želju za djecom i obitelji.
Zaključeno je tako da se broj stanovnika u metropoli, od posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine, povećao za gotovo 15 tisuća ljudi, ali se to dogodilo zbog doseljavanja, a ne zbog rađanja beba jer samo lani umrla je 801 osoba više nego se rodila, dok je prirodni prirast već godinama negativan. Ono što također nikako ne “pomaže” mladima u osnivanju obitelji jesu neriješena stambena pitanja jer kod roditelja još uvijek živi čak 34,5 posto Zagrepčana u dobi od 18 do 35 godina pa se za rađanje odlučuju obično kasnije. Lani je, primjerice, 37,9 posto novorođenčadi imalo majku staru između 30 i 34 godine, dok su još 2005. taj postotak “držale” mame između 25 i 29 godina. Nepovoljnim trendovima, zaključili su u Gradu, već se pokušava stati na kraj pa se provode brojne mjere kako bi se natalitet podigao. Neke od njih su, nabrojili su, sufinanciranje vrtića, status roditelja odgojitelja, novčana pomoć za novorođenčad, a razvili su sad i niz novih koje bi uvelike trebale pomoći demografiji.
– Razraditi prijedloge za poticanje povratka mladih ljudi koji su diplomirali na sveučilištima u inozemstvu te u kratkom roku, po povratku, potaknuti poslovno angažiranje na rješavanju različitih stručnih pitanja na način da se ciljano koristi njihovo europsko i međunarodno iskustvo – kako “iskoristiti” mlade koji se školuju u Europi i svijetu osmislili su u Gradu, gdje misle i da bi se trebalo “poticati tvrtke na području grada u prilagođavanju radne rutine roditeljima predškolske dobi”. Naravno, smatraju da bi primjer u tome trebale pružati upravo gradska uprava i tvrtke u njezinu vlasništvu, gdje bi se to sve moglo odrediti kolektivnim ugovorom.
Dovršiti polovne zgrade
Žele pokrenuti i “kitchen inkubatore” na rubovima metropole, u kojima bi obiteljska gospodarstva mogla dijeliti komercijalne kuhinje kako bi lakše na tržište plasirala svoje proizvode.
– Treba razraditi poseban program privlačnih mjera za povratak hrvatskih iseljenika, s olakšavajućim pogodnostima i podrškom povratnicima, posebno investitorima koji žele ulagati u projekte razvoja i otvaranje novih radnih mjesta – što bi još trebalo napraviti nabraja se u strategiji demografskog razvoja, u kojoj se navodi kako bi bilo poželjno sufinancirati najamnine stanova mladim obiteljima, a i preuzeti nikad dovršene zgrade od investitora koji ne mogu realizirati njihovu gradnju. Ključno bi bilo uvesti i mjere usklađivanja privatnog i poslovnog života po projektu Mamforce, što zapravo znači fleksibilno radno vrijeme za majke, rad u smjenama, vrtići u sklopu poslovnih prostora, mogućnost izostanaka zbog obiteljskih obveza, stalni ili povremeni rad od kuće, mogućnost postupnog vraćanja na posao s porodiljnog dopusta, ali trebaju se provesti i brojne “aktivnosti za povećanje sudjelovanja očeva” u odgoju djece. Savjetovališta za planiranje obitelji jedan su, također, od važnih planova za demografsku obnovu, baš kao i svojevrsne kartice s popustima za obitelji s troje i više djece. Planira se posebnom odlukom propisati i obilježavanje Dana obitelji, djece i mladih.
Video: Nogometaši Dinama na prijemu kod gradonačelnika Bandića
Da budem iskren, nije ni to tako lose. Ali!! Uvjek ima ono ali. Najboli poticaj povratka mladih iz inozemstva i povecanja nataliteta, bilo bi administrativno (smanjenje gomile nepotrebnih, kompliciranih i skupih propisa) i porezno rasterecenje gospodarstva, srednjeg i malog poduzetnistva,,, poboljsanje funkcionalnosti pravosudja (da sudski procesi ne traju do sudnjeg dana), sto bi onda trebalo rezultirati vecim realnim placama zaposlenih . Ne onim kao prosjecnim placama kakve nam serviraju politicari preko drzavnog statistickog zavoda i medija, nego pravim v e c i m placama, kakve imaju vecina zaposlenika. Placama s kojima je obiteljima s djecom, moguce zivjeti od 1. do 1. bez pretjeranih zaduzivanja. Takve place, sigurno nisu sadasnje, kje su zasad u relativno malo gdje vece od 4500 do 5000 kn. Bez gorenavedenog, sve ovo u clanku, taman da se i iskreno misli, ostat ce samo lijepe zelje. Neostvarene zelje.