Studenti ogorčeni

Dvije godine od obnove zidove je 'pojela' vlaga: 'Strah me za zdravlje'

Dvije godine od obnove zidove je 'pojela' vlaga: 'Strah me za zdravlje'
28.03.2018.
u 17:28
Sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak kaže kako podrum šestoga paviljona nije bio u rekonstrukciji, a popravak najavljuje za ljeto
Pogledaj originalni članak

Sve koji uđu u šesti paviljon studentskog doma u Cvjetnom naselju prvo će zasigurno dočekati nesnosni miris klora koji postaje sve intenzivniji kako se silazi prema podrumu. A stanje je tamo priča je za sebe. Oronuli zidovi koje je “pojela” vlaga, a sve zakamuflirano prekomjernim i, studenti kažu, nezdravim količinama sredstava za čišćenje i ostalih kemikalija. – Strah me ponajprije za moje, ali i za zdravlje ostalih stanara te mislim da je krajnje vrijeme da se poduzmu nekakvi koraci u rješavanju tog problema – govori ogorčeni student koji već treću godinu živi u šestom paviljonu.

Ne znaju otkud dolazi voda

Iako je projekt rekonstrukcije studentskih domova “Stjepan Radić” i “Cvjetno naselje”, vrijedan 300 milijuna kuna, dovršen prije nešto više od dvije godine, stanje je daleko od bajnoga. Žale se studenti iz svih paviljona, a usto što negoduju zbog nekvalitetnoga namještaja, ljuštenja zidova i emajla u kupaonicama te slaboga signala za internet, glavni je problem, ističu, vlaga. – Živim u drugom paviljonu i kod nas stanje nije baš kao u šestom, ali katkada se u sobi zna pojaviti vlaga iako živim na četvrtom katu i ne tako blizu kupaonici – govori studentica Nikolina Kremenjaš.

Stanari su se obratili za pomoć i svome Domskom odboru koji je alarmirao nadležne. – Uprava je upoznata s problemom i, istina, pokušali su ga riješiti, ali su rekli da ne znaju otkud voda dolazi i kako se stvara vlaga te su, kao privremeno rješenje, odlučili sve zalijevati klorom. Tu je priča stala, a problem se nije riješio – govori Patricija Gerbec, predsjednica Domskoga odbora.

Cijevi ispod debelih ploča

Sanacijski upravitelj Studentskoga centra Mirko Bošnjak kaže kako je svjestan problema te ističe kako podrum šestoga paviljona nije bio predmet obnove u sklopu posljednje rekonstrukcije. – Namjera je SC-a obaviti snimanje cijevi, i to tijekom ljeta kada je objekt prazan, a nakon toga ćemo pronaći rješenje za sanaciju. Međutim, to nije nimalo jednostavno jer se cijevi nalaze ispod armiranobetonskih ploča debljine do 50 centimetara koje se ne smiju razbijati kako se ne bi narušila statika objekta. U svakom slučaju ćemo uključiti stručnjake koji će ponuditi najkvalitetnije rješenje – ističe Bošnjak. 

U galeriji pogledajte fotografije iz studenskog doma Cvjetno naselje:

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

Avatar ɹǝɟɹns‾ɹǝʌןıs
ɹǝɟɹns‾ɹǝʌןıs
17:38 28.03.2018.

Nije da sam expert ali imam onu narodnu tko zna zna tko ne zna gugla ; Ima oštar, bockajući miris i vrlo je otrovan. Pri vrlo niskim koncentracijama i pri kraćem djelovanju samo nadražuje sluznicu dišnih organa, a ako je volumni udio u zraku samo 1%, već nekoliko udisaja može biti smrtonosno, zbog čega se i koristio kao bojni otrov u I. svj. ratu (1915.g.). Jaki je nadražljivac, već i te male količine nadražuju oči i kožu, te reagira s vlagom sluznice nosa, grla i gornjih dišnih puteva, uzrokuje bronhitis i nakupljanje vode u plućima, dodir sa tekućim klorom uzrokuju ozebline i slijepoću. Ajde sta ste se usrali ima ga i u bazenima na apsolventskom pa se svi bacamo u njega i uzivamo

TM
trade_mark
09:10 30.03.2018.

to je bandićeva neka svojta radila. bravo gradonačelniče, vasa djela najviše govore o vama!

DU
Deleted user
08:07 30.03.2018.

Zašto me ova strahota gradnje uopće više ne čudi? Platio je grad Zagreb i mnogo veće gadosti, od ove šlampavosti i nemara? Bilo je teško otkopati malo oko zgrade, pa dobro izdrenirati teren?! Već sam jednom pisao, da kada pogledate one stare "komunjarske" građevine u Zagrebu, primijetit ćete da rijetko koja "ima podrum dublji od metar i pola!? Zagreb leži na vodi, što hladnoj, pitkoj, to i na vreloj vodi! Opasnost od prodora podzemnih voda, velika je pored save kao i pored Sljemena? Neka znalci iz kamenjara nauče koliko zapravo grad ima potoka koji teku ispod grada? Tada bi valjda shvatili svu bedastoću u izvedbi i građenju Zgrada po gradu Zagrebu!? Od Podsuseda do Gornje Dubrave, Dupca ima sveukupno . . . . . . . .. . . potoka!?