“Pozdrav iz Zagreba”

Evo kako su se Zagrepčani zabavljali krajem 19. stoljeća

Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
07.07.2016., Zagreb - U Umjetnickom paviljonu u tijeku je postavljane izlozbe razglednica Grada Zagreba. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
07.07.2016., Zagreb - U Umjetnickom paviljonu u tijeku je postavljane izlozbe razglednica Grada Zagreba. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
07.07.2016., Zagreb - U Umjetnickom paviljonu u tijeku je postavljane izlozbe razglednica Grada Zagreba. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
07.07.2016., Zagreb - U Umjetnickom paviljonu u tijeku je postavljane izlozbe razglednica Grada Zagreba. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Muzej za umjetnosti i obrt, Muzej grada Zagreba
fotka
08.07.2016.
u 09:00
Sanja Bachrach Krištofić i Daniel Rafaelić u umjetničkom paviljonu otvaraju izložbu starih razglednica, fotografija i filmova o Zagrebu
Pogledaj originalni članak

I prije 120 godina Zagrepčani su planinarili na Sljeme, špancirali po Samoboru, odlazili na izlete u “Maksimir kraj Zagreba”, kako su napisali na jednoj staroj razglednici...

Kako je izgledao život metropole kroz fotografije, filmove i razglednice od 1891. do 1927. godine, odlučili su prikazati Sanja Bachrach Krištofić i Daniel Rafaelić. I to izložbom “Pozdrav iz Zagreba” koja se sutra otvara u Umjetničkom paviljonu.

I veliki ringišpil u sredini

– Sintagma “Pozdrav iz Zagreba” zajednički je nazivnik filmskim i razgledničkim slikama, recima ispisanim na poleđini fotografija i dopisnica. Zanimljivo je vidjeti da se običaji nisu puno promijenili u posljednjih stotinu godina – kaže S. Bachrach Krištofić, dodajući kako se i vizura zadržala od velikog potresa 1880. nakon kojeg je Zagreb dobio današnji izgled.

Ispisat će na zidovima i natpise iz razglednica, kojima su se uglavnom slale obavijesti ili se onaj tko je pisao hvalio gdje je bio i što je vidio. U središte izložbe postavili su i veliki ringišpil, a u posebnoj će prostoriji prikazivati filmove o Zagrebu, po Rafaelićevu izboru. Na repertoaru su “Zagabria” iz 1911., najstariji sačuvani film o Zagrebu pronađen u depoima Nizozemskog filmskog arhiva, “Kavana Corso” iz 1915. o svakodnevnom životu tog okupljališta, “Komadić savske sezone” iz 1927., koji prikazuje mlade djevojke na kupalištu na Savi te “Zagreb i njegove znamenitosti”.

Za 120. obljetnicu

– Već 1840. godine snimljeni su prvi motivi Zagreba i okolice, a od 1856. grad ima stalnog fotografa, danskog doseljenika Franju Pommera – kaže S. Bachrach Krištofić. Izložba se postavlja uoči skorašnje proslave 120. godišnjice otvorenja Umjetničkog paviljona.

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

RO
RobbieSthlm
16:02 08.07.2016.

dobra stara vremena kad se moglo imati majmuna za kucnoga ljubimca