Grad bi kupio zemljište Diokija pa na njemu gradio kolodvor, a možda i trgovački centar

Obrti, zanati, gospodarski pogoni, željeznički kolodvor, skladišta, a možda i trgovački centar – sve bi se to moglo smjestiti na prostoru veličine 96 tisuća četvornih metara nekadašnjeg diva Diokija na Žitnjaku, uspije li Grad u svojoj namjeri i na dražbi kupi nekretnine tvrtke u stečaju.

Odlučit će skupštinari

A trebalo bi to napraviti, procijenili su u gradskoj upravi, međutim, hoće li zaista moći sudjelovati na dražbi, odlučit će Skupština na sjednici 13. prosinca. Ako zastupnici daju zeleno svjetlo, upravo će Grad biti jedini koji je dosad iskazao bilo kakvo zanimanje za nekretnine Diokija jer na dosadašnja četiri ročišta nije bilo zainteresiranih. Padala je zbog toga cijena kvadrata svaki put deset posto pa je početna procijenjena vrijednost zemljišta bila 62,7 milijuna kuna, dok se na posljednjem pokušaju prodaje zaustavila na 40,6 milijuna.

Deset posto te vrijednosti Grad će morati, dobije li suglasnost Skupštine, uplatiti dva dana prije dražbe da u njoj uopće sudjeluje, a namjere za tvorničko postrojenje od 19.022 kvadrata te prostor oko njega od 77.114 četvornih metara trenutačno su uglavnom određene generalnim urbanističkim planom (GUP).

– Interes Grada ogleda se u mogućnosti iskorištavanja zemljišta u gospodarske svrhe. GUP-om je na predmetnim česticama u najvećem dijelu određena zona proizvodne namjene gdje je moguće smjestiti industrijske, obrtničke, zanatske i gospodarske pogone svih vrsta, uključivo i željeznički tehničko-putnički kolodvor u Vukomercu, skladišne prostore, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine – objašnjavaju u Gradu pa dodaju kako je u manjem dijelu 96 tisuća kvadrata u Čulinečkoj 252 određena i gospodarska namjena za trgovačke komplekse te je “predviđena mogućnost gradnje velikih trgovačkih centara i pogona koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom”.

Upravo trgovine, odnosno robne kuće, kao i uredi, hoteli, ugostiteljski prostori te tržnice, planirali su se svojedobno i za prostor nekadašnjeg Gredelja, kojem je također Grad vlasnik.

Gredelj na čekanju

Na tom se području, međutim, ovog ljeta za 1,2 milijuna kuna uredilo parkiralište na kojemu je cijena parkiranja deset kuna dnevno, odnosno dvjesto mjesečno, a automobilima bi Gredelj trebao služiti “dok se ne pristupi revitalizaciji”. Ona je bila planirana i za još jedan veliki prostor, onaj Zagrepčanke u Heinzelovoj, na kojemu su se trebali smjestiti obrtnici. Posljednje što se ondje planiralo jest smještaj klesara s Mirogoja, i to prošli mjesec, ali je to ipak odgođeno do proljeća pa će prostori Zagrepčanke još morati pričekati na “stanare”. 

Zbog ovoga su Zagrepčani najviše ludjeli, no pravi kaos tek slijedi!