Imali kupaca u dućanu ili ne, vi ste i dalje trgovac. Tako i mi. Radimo i čekamo – posljednjih pet godina u Imunološkom zavodu (IMZ) sažela je tamošnja povjerenica Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Lidija Jagarinec. Čekanju bi, međutim, napokon trebao doći kraj jer je zagrebačka Skupština jučer prihvatila prijedlog da Grad uđe u partnerstvo s državom i Imunološkom isplati 110 milijuna kuna, od kojih će s 35 podmiriti troškove prema dobavljačima, s 32 pokrenuti proizvodnju virusnih cjepiva te krvnih derivata na postojećim lokacijama, dok će se 43 milijuna odvojiti za financiranje operativnih troškova poslovanja te modernizaciju pogona i opreme.
Imaju 163 zaposlenika
– Moramo to napraviti, zdravlje nema cijenu – da daju glas za spas IMZ-a zastupnike je pozvala Gordana Rusak iz Stranke rada i solidarnosti. Protiv isplaćivanja 110 milijuna kuna bila je oporba, koja smatra da bi se taj novac trebao dati iz državne blagajne.
– Na kraju prošle godine gradski je proračun bio u minusu 385 milijuna kuna, a državni u plusu. Šahtovi se daju u koncesiju, nema jednosmjenske nastave u školama, a novca ima za IMZ – protivljenje je pojasnila Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, dok je Zvane Brumnić iz SDP-a istaknuo kako nije pitanje je li spašavanje Zavoda potrebno, već hoće li biti transparentno. Jer “u igri” je i zemljište Imunološkog.
– Jedina stvar koja vrijedi u bilanci zemljište je od 97 milijuna – kazao je Brumnić. Zemljište je to, međutim, na kojem će se IMZ nalaziti još neko vrijeme, a onda, prema planu, sele iz Rockefellerove na novu lokaciju. Jer prostorije u kojima se trenutačno nalaze dotrajale su, što je i razlog zbog kojeg im je prije pet godina Agencija za lijekove i medicinske proizvode oduzela dozvolu za proizvodnju krvnih derivata i bakterijskih cjepiva. Sad se za Imunološki, u kojem trenutačno radi 163 ljudi, u roku od tri mjeseca moraju izraditi planovi koji će predvidjeti kako ponovno pokrenuti proizvodnju cjepiva te izgradnja novih pogona, za koje će, predviđa se, trebati oko 60 milijuna eura.
Tetanus, hepatitis B...
– Još 2014., kad je Grad poslao pismo namjere da pomogne sa Zavodom, rekli smo da smo za to. Modelom partnerstva smo zadovoljni, iako sad već sve uzimamo s rezervom. Jedva čekamo da se sve pokrene, da nitko više ne mora razmišljati koje će nam cjepivo doći, kamo će ići plazma dobrovoljnih darivatelja – rekla je sindikalistica Jagarinec, pa dodala kako IMZ trenutačno ima dozvolu za dijelove proizvodnje virusnih cjepiva. Bakterijska cjepiva, preparati iz ljudske i konjske plazme zasad su na čekanju, što znači da se cjepiva protiv, primjerice, tetanusa, bjesnoće, difterije, hepatitisa B, kao i protuotrovi za zmijski ugriz, ne mogu dobiti od Zavoda.