Strategijski problem prometa u Zagrebu je pitanje rješavanja dviju barijera, rijeke Save i željezničkog prometnog koridora, rekao je na konferenciji za medije predsjednik HSLS Zagreba i saborski zastupnik Darko Klasić. Zato HSLS smatra da bi projekt podizanja željezničke pruge - koridora koji prolazi kroz Zagreb na plus jedan razinu uz izgradnju još jednog mosta preko Save trebao biti prioritet u rješavanju prometne infrastrukture.
– Realizacijom ovog projekta maknula bi se zapreka u povezivanju sjevera i juga Zagreba a također bi se otvorio jedan direktni koridor povezivanja istoka i zapada grada. Ispod denivelirane željezničke pruge otvara se izgradnja prometnice i biciklističkih staza sa svom pratećom infrastrukturom za povezivanje istoka i zapada grada, a povezivanje sjevera i juga grad omogućilo bi se bez izgradnje skupih ali ograničavajućih podvožnjaka i pružnih prijelaza – rekao je Klasić. Ovaj projekt sveobuhvatno bi riješio problem prometne povezanosti Zagreba, naglasio je, i može se također realizirati uz financijsko sudjelovanje države i fondova EU.
POVEZANI ČLANCI:
Da je razlog prometnog kolapsa i lošeg stanja prometnica u Zagrebu povećanje broja vozila na zagrebačkim ulicama i loše stanje ulica, kako tvrdi gradonačelnik Tomašević, iz HSLS-a smatraju samo djelomično točnim. – Uz lošu organizaciju radova na Zagrebačkim ulicama uzroke treba tražiti i u dosadašnjim postupcima sadašnje Gradske uprave. Gradska vlast je pitanju prometne problematike pristupila iz njihova ideološkog uvjerenja da građane treba što više demotivirati od korištenja osobnog automobila, u korist javnog prijevoza i bicikla. I to nažalost nije bila teorija zavjere, već "edukacija" koju su organizirali za članstvo svoje stranke, sve iz razloga koji bi doveo do toga da ljudi naprosto odustanu od korištenja osobnog automobila – rekao je Klasić. Dodao je da su ideološka uvjerenja uzrokovala da su u protekle tri godine smanjene investicije u održavanje i razvoj javnih prometnica, što je na kraju i uzrok lošeg stanja zagrebačkih ulica.
– Predviđena sredstva Grada za ulaganje u ovogodišnji i prošlogodišnje ljetne radove te male komunalne akcije održavanja cesta u odnosu na 2019. godinu tome govore u prilog. Ove godine je u asfalterske ljetne radove uloženo cca 7 milijuna eura dok je taj iznos 2019. godine iznosio skoro 10 milijuna eura – napomenuo je.
Svi projekti koje je Tomašević predstavio javnosti su neosporno neophodni Zagrebu ako želimo riješiti problem prometa na zagrebačkim ulicama, rekao je, ali većina njih zahtjeva barem desetak godina za realizaciju. – Zapravo je pravo pitanje zašto je gradske uprava čekala tri godine ako je prepoznala problem, pogotovo jer su predloženi projekti već u javnom prostoru 20 i više godina. Za velik broj tih planova postoje i idejna rješenja a za neke je djelomično i izvedena potrebna dokumentacija. Dojma smo da su ovi projekti postali nažalost aktualni sada samo zbog pritiska javnosti nezadovoljnom stanjem prometa u gradu. Ono što vidimo problematičnim i nekonzistentnim je da se sada ponovno predstavljaju neki projekti koje je aktualna gradska vlast prije samo nekoliko mjeseci proglasila nepotrebnim te obustavila njihovo financiranje i planiranje – naglasio je Klasić.