Lete na sve strane, zuje okolo i samo smetaju pa bismo voljeli da ih udaljite iz Sabora. Zvučala je tako otprilike molba tamošnjeg
domara dežurnoj službi, koju je nazvao ne bi li njezine djelatnike zamolio da dođu u zgradu na Markovu trgu kako bi ih maknuli. Pomislili bi neki da je riječ o nestašnim zastupnicima, ali zapravo su saborski rad poremetile – pčele.
Urbano pčelarstvo
Na teren se stoga odazvala ekipa dežurnih volontera iz Hrvatske udruge pčelara “Pčelinjak”, a roj koji se “udomaćio” na saborskim vratima maknuli su u roku od 15–ak minuta i odnijeli ih izvan grada, gdje je sigurno i za ljude i za pčele. “Divljih” rojeva, inače, ima po cijelom gradu, a osim na Markovu trgu, intervenirali su nedavno i na zgradama na Jelačić–placu, u Gundulićevoj, Zvonimirovoj, u dvorištu katedrale... S druge strane, legalni je uzgoj, odnosno držanje košnica, na područjima koje obuhvaća Generalni urbanistički plan zabranjen, dok je u Zagrebačkoj županiji dozvoljen. Iz udruge ističu kako bi se to trebalo promijeniti jer bi se, prema njihovu mišljenju, košnice mogle držati na krovu gotovo svake zgrade u Zagrebu. O tome će, između ostalog, i govoriti sutra u Zoološkom vrtu, gdje će se edukacijama i radionicama o važnosti ovih kukaca proslaviti Svjetski dan pčela. Sve počinje u podne, a glavnu riječ će, uz edukatore ZOO–a, imati upravo pčelari iz “Pčelinjaka”.
– Svi polako shvaćaju da bez pčela nema oprašivanja biljaka, to znači da nema hrane, a ni života. One bi se realno mogle uzgajati po cijelom gradu, odnosno ondje gdje ljudi, a ni pčele nisu ugroženi – rekao je Dražen Jerman, predsjednik Hrvatske udruge pčelara “Pčelinjak”. A takva praksa, dodaje, već postoji u gotovo svim većim europskim gradovima, od susjedne Ljubljane i Budimpešte, do Pariza i Berlina. Osim što oprašuju biljke, pčele su korisne i zato što “umivaju” drveće.
– Nerijetko na Zelenom valu padne smola s drveća na parkirani automobil. Da ima pčela u blizini, to se ne bi događalo jer one tu smolu sakupljaju – objasnio je Jerman i dodao da u koronakrizi med i dalje drži istu cijenu kakva je bila i prije pojave pandemije
COVID–19, a pčelari trenutačno imaju pune ruke posla.
– Proljeće je pa su pčele aktivne i imamo puno obaveza oko održavanja košnica, intervencija i ostalog. Zove nas svatko tko uoči roj pčela gdje on ne bi smio biti, ali ljudi traže i savjete kako postupiti – objasnio je Dražen Jerman dodajući kako je najviše u jednom danu zaprimio 87 poziva građana.
Nacionalno dežurstvo
Trenutačno njihova udruga radi samo na lokalnoj razini, a iduće godine planiraju se povezati s pčelarskim udrugama i u drugim
gradovima pa će tako Hrvatska postati prva europska zemlja s nacionalnim dežurstvom. Jerman smatra da je to prijeko potrebno
jer se građani boje pa nerijetko posežu za pogrešnim rješenjima.
– Ljudi su pčele polijevali vodom, a upravo to je najgora solucija. Treba ostati smiren i slušati naše upute te pričekati dok ne dođemo na teren. One same po sebi nisu agresivne te su usto jako korisne – rekao je Jerman i zaključio da svijetu treba što više pčela, ali i
pčelara.