Deseteročlana obitelj Gušani iz Kozari puteva predala je, unatoč tomu što još žive bez priključka struje i vode, papire za legalizaciju svoje skromne kuće. Kao i 98 posto njihovih susjeda, kuću su napravili bez potrebnih dozvola, za koje se nadaju da će ih uskoro dobiti, i to po mogućnosti za što nižu cijenu.
Napokon sigurni
– Ovdje živimo deset godina i htjeli bismo konačno legalizirati svoju kuću, ali se nadamo da cijene neće biti visoke kako bismo si to mogli priuštiti – kazala je Lidija Gušani. Iako ni ona ni njezin suprug nisu zaposleni, a brinu se za svojih osmero maloljetne djece, kažu da će sve učiniti da kuću legaliziraju.
– Priključak za struju košta nas desetak tisuća kuna i on nam je bio prioritet. Sad ćemo vidjeti koliko će novca trebati za legalizaciju pa, ako treba, odustat ćemo opet i od struje – objasnila je Ljiljana Gušani. U ništa boljoj situaciji nije ni samohrana majka Jadranka Seferović. U nedovršenoj dvokatnici živi sa šest od desetero svoje djece, a legalizaciju želi provesti kako bi konačno bila sigurna u svom domu.
– Puno smo već novca već uložili u ovu kuću, koja je zamijenila drvene barake u kojima smo i televiziju gledali preko akumulatora. Ovu smo kuću gradili 15 godina novcem od socijalne pomoći i prikupljanja glomaznog otpada i nikome nismo ostali dužni ni kune – kazala je Jadranka Seferović te dodala da ne zna kako će platiti postupak legalizacije, ali da od njega ne bježi.
– Prije dvije godine, kad se prijetilo rušenjem, započeli smo postupak i platili geodeta 4000 kuna. Nakon toga je sve stalo, no vjerujemo da će ovaj put sve i završiti i da ćemo dobiti čiste papire – kazala je Jadranka Seferović. No, nisu Romi jedini koji su u Kozari putevima gradili bez valjanih papira. Predsjednik Mjesnog odbora Alen Čičak istaknuo je da potrebne dozvole ima samo nekoliko mještana.
– Od oko 2500 objekata, legalno je dva posto. Svi ostali gradili su bespravno – kazao je Čičak. Iako u naselju stanuje najveći broj zagrebačkih Roma, onamo su se doselili i stanovnici iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Banije. Većina ih se doselila u vrijeme industrijskog napretka Zagreba te tijekom rata, kada su svoje kuće mijenjali s odbjeglim Srbima.
– Ovdje je većina ljudi sirotinja. Radi po jedan član obitelji ili nijedan, primaju socijalnu pomoć, a velik dio komunalija platili su iz samodoprinosa. Stoga će većina na kraju dobiti i velike popuste za legalizaciju jer se ubrajaju u socijalnu kategoriju građana – objasnio je Čičak.
Stiže i plin
Inače, u naselju je još uvijek neasfaltirano oko 10 posto ulica, u nešto od 10 posto nije uvedena ni kanalizacija. Priključak vode stigao je gotovo do svih kuća. Većina stanovnika grije se na drva, a ove godine u Kozari puteve zakopat će se i prve cijevi kojima će prvih 200 objekata biti priključeno na plin. Dio kuća, poput one Dražena Rebselja, još čeka i priključak na telefon. Smatra da, iako se gradilo bez papira, nisu zaslužili da ih se tako zapostavlja.
– Iako se nadamo pomoći Grada jer imamo dvoje maloljetne djece, a radi samo supruga, spremni smo platiti legalizaciju kako bi naš status napokon postao zakonit, a mi prestali biti građani drugog reda – istaknuo je Rebselj.
>> Živi od 840 kuna mirovine, a nema ni vodovod ni sanitarni čvor
>> Budi muško klub i Romi zajedno u 'operaciji vrtić' u Kozari putevima