Ispred zgrada i kuća postavit će se i kante za papir, staklo, plastiku i biootpad

Ispred svake kuće i zgrade uza zelenu ili crnu kantu za miješani otpad, do 2019. godine morat će se nalaziti još četiri kante za biootpad, plastiku, staklo i papir, a dok model ne stane na noge, oni koji već razvrstavaju otpad trebali bi biti nagrađeni nižim računima.

Oni građani koji se ni tada ne budu držali pravila reciklaže, bit će kažnjeni. Takav scenarij gospodarenja otpadom na zagrebačkim ulicama želi vidjeti ministar i ekolog dr. Slaven Dobrović (Most) koji je u javnu raspravu uputio prijedlog Plana gospodarenja otpadom za cijelu Hrvatsku. Budući da svaki od 790 tisuća Zagrepčana godišnje proizvede oko 280 kilograma otpada, plan je ministra da se prepolovi ono što se na Jakuševac baci.

Kamo ćemo s kantama?

Kada Vlada Plan gospodarenja otpadom potvrdi, sve odluke morat će preslikati i Zagreb u svoj Plan gospodarenja otpadom, u kojem će se tako umjesto spaljivanja sve vrijedne sirovine iz otpada ponovno iskorištavati.

– Najveći problem bit će kamo smjestiti kante. Njih nije problem nabaviti, no kamo da ih smjestimo? Pa ne možemo Zagreb pretvoriti u grad kanta – kazao nam je član gradske uprave. Naime, kada bi svaki od 360 tisuća korisnika dobio po pet kanta, na ulicama bi se našlo 1,8 milijuna kanta. S obzirom na to da brojni korisnici žive u zgradama i dijele iste kante, na ulicama bi ih se našlo oko 800 tisuća.

Iz Zelene akcije, koja je zadovoljna tim prijedlogom, odgovaraju da se može proći i bez svih pet kanta jer se ostavlja mogućnost da se odvojeno prikupljaju biootpad i miješani otpad, dok bi se u jednu kantu skupljale čvrste komponente, odnosno papir, staklo i plastika.

– Ispred mnogih zgrada postoji više kanta ili kontejnera za miješani otpad i sada samo treba njihov broj smanjiti, a postaviti one za reciklažu – kazao je Marko Košak iz Zelene akcije. Dodao je da je najvažnije bilo završiti priču sa spalionicom čija bi gradnja onemogućila ispunjenje zadanih europskih normi da se do 2020. reciklaža poveća sa sadašnjih pet na 50 posto.

Zagreb će, prema odluci ministra, imati stroge rokove kojih će se morati držati, a dok se cijeli model ne postavi na noge, trebat će povećati broj kontejnera za reciklažu i promijeniti sustav obračuna naplate kako bi se one koji recikliraju nagradilo.

Kazne i nagrade

– Treba odrediti različite visine naknade i time potaknuti korisnike na odvajanje otpada prije odvoza – stoji u prijedlogu.

Kako plan ne bi i dalje ostao tek mrtvo slovo na papiru, predlaže se i uvođenje novih metoda kontrole sadržaja i identifikacije korisnika, no kako bi se to izvelo donijet će se zaseban propis. Kad je riječ o smanjenju količine smeća, pazit će se i da se što više korisnih stvari stavi u daljnju upotrebu, a ne da se baci.

Bili bi osnovani i centri za ponovnu uporabu otpada u kojima bi se, na primjer, čistio namještaj, popravljao i prodavao, što u Beču rade već godinama.