Jagode s jarunskog placa: ‘domaće’, ali bez deklaracije?

Ma došel bu, ak’ niš drugo – po novce – pravdale su jučer kumice na Jarunu izostanak svojih “gazda” poljoprivrednom inspektoru Nikoli Plačku.

U devet sati ujutro sunce je već dobro zagrijalo jarunske štandove na kojima su “zvijezde” inspekcijskog nadzora bile jagode. Za mjericu mirisnih, zrelih bobica, koja se prodavala za 10 do 12 kuna ponegdje se čekalo i u redu. No čije su?

Na nekim štandovima o porijeklu se nije moglo iščitati ni slova što potrošači na našim tržnicama, čini se, još uvijek uzimaju “zdravo za gotovo”. Ali ne i inspektor Plačko.

Kazne i 5000 kuna

– Gdje vam je ime OPG-a? Deklaracija? Tko je vlasnik – pitao je jednu od zbunjenih prodavačica, na što se ona brzo prihvatila mobitela. Da bi jagode mogle biti zagrebačke, moglo se iščitati samo na plastičnim vrećicama na kojima se s imenom OPG-a reklamirala “jagodica purgerica”, zaštitni brend zagrebačkih jagodara. No vlasnik se ni nakon pola sata nije pojavio, nakon čega je “pala” i prekršajna prijava s najavom skorog posjeta imanju kako bi se provjerilo uzgaja li uopće jagode i odgovara li proizvodnja prodajnim količinama.

– Kazna je otprilike 4-5 tisuća kuna, a ako se plati u roku od osam dana trećina te svote – objašnjava Plačko, koji je uskoro i na štandu preko puta ponovio isto. Opet nije bilo gazde. Prodavačica je, očito zbog uštede na radnoj snazi, malo prodavala cvijeće, malo jagode. A onda je stigao i vlasnik OPG-a Vinko Koletić iz Horvata.

– Nemam ja vremena za papirologiju, a jesu li jagode moje, odmah možete provjeriti. Idemo na plantažu pa snimite gdje rastu – ljutio se Koletić, pokazujući žuljevite ruke od posla, dok 80% njih na tržnici, tvrdi, nema nijedne zasađene jagode, a prodaju. – Izmišljaju papire o proizvodnji. Neki za pola hektara dobiju i 500.000 kuna potpora pa kupe traktor kojim se voze u dućan. Ako je država nekome dala toliki novac, valjda bi trebala i kontrolirati za što je utrošen, a ja koji se mučim ništa ne tražim niti sam ikad od ikoga dobio i lipe. Sve ću ostaviti. Neka sinovi idu u Njemačku – ogorčen je.

I anonimne prijave vrijede

Posla je na jarunskoj tržnici jučer vjerojatno bilo i za sanitarnu i druge inspekcije. Sanitarna, primjerice, jedina može uzeti uzorke jagoda za analizu na pesticide i ostale štetne tvari u jagodama, dok je u opisu posla poljoprivredne inspekcije usklađenost svježeg voća i povrća s propisanim tržišnim standardima, kvaliteta, kategorizacija, težina, veličina, ambalaža, pakiranje, skladištenje... kao i obilazak proizvodnje i provjera zaštitnih sredstava koja se koriste.

– Danas nema poljoprivredne proizvodnje, osim ekološke, u kojoj se voće i povrće ne tretira zaštitnim sredstvima. No svako od njih ima određeno vrijeme primjene i karencu, nakon čega nisu štetni – kaže inspektor Plačko, koji na prvi pogled razlikuje gdje je koja jagoda rasla, u kojem podneblju i u kakvim uvjetima proizvodnje, iako su zapravo gotovo sve u nas sorte “clery”.

Neretvanska je krupnija, mirisnija, zagrebačka sitnija, no najveća kvaliteta jagoda je svježina, tvrdi on. Iako su se konačno “riješili” španjolskih jagoda koje su im rušile cijenu, jer su na izmaku, neki naši proizvođači ne gledaju blagonaklono ni na domaće sa susjednih štandova. Na telefone poljoprivredne inspekcije i e-mail upiti.gradjana@mps.hr resornog ministarstva u sezoni pljušte anonimni pozivi kako netko prodaje ovakvu ili onakvu robu. Inspektori su dužni izaći na teren, a kad pitaju komu će odgovoriti, kažu im “vidjet ćemo mi vas kad dođete”.

– Anonimno prijavljuju jedni druge zbog konkurencije, a za 10-ak dana jagoda će biti više nego ih Zagreb može “progutati” i završit će u pekmezu – tvrdi Plačko.