Advent prije Adventa

Doznajte kad su Hrvati okitili prvi bor i zašto su domove ukrašavali zelenilom

Foto: Sanjin Kaštelan
Advent
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Advent
Foto: Lice grada
Advent
Foto: Sanjin Kaštelan
Advent
Foto: Lice grada
Advent
Foto: Shutterstock
Advent
Foto: Julien Duval
Advent
01.12.2019.
u 08:00
Obilježavanje blagdana sv. Nikole, sadnja pšenice, izrada jaslica, sve je to dio naše kulturne baštine koje čine predbožićnu čaroliju. No znate li kako je ta tradicija nastala?
Pogledaj originalni članak

Četiri nedjelje prije Božića počinje advent, predbožićno razdoblje koje je u našim krajevima oduvijek donosilo posebnu atmosferu i tradicionalno se obilježava paljenjem prve od četiri svijeće na adventskom vijencu. Djeca se osobito raduju blagdanu Sv. Nikole, zaštitnika djece i pomoraca. Prema vjerovanju, sv. Nikola živio je u 3 stoljeću u mjestu Patari. Bio je dobar čovjek, brinuo je o siromašnima i činio je čudesa, a među čudima po kojima je postao poznat je i smirivanje olujnog mora, zbog čega i postaje zaštitnik mornara. Na svoj imendan, Nikola bi prolazio selom i u svaki prozor u kojem je pronašao ulaštenu čizmicu, ubacio bi igračku koju je sam izrađivao za siromašnu djecu. Prolazile su godine i Nikola je postao prestar da sam donosi darove, a majke nisu htjele da djeca budu tužna kada ujutro pronađu praznu čizmicu. Tako su navečer u čizmice počele ostavljati slatkiše i jabuke, a običaj čišćenja čizmica i ostavljanja poklona u njima održao se sve do danas.

Foto: Lice grada
Advent

Advent vezujemo i za blagdan sv. Lucije, koji se obilježava 13. prosinca i na koji sadimo božićnu pšenicu jer se vjeruje da što nam pšenica na Badnjak bude zelenija, to će sljedeća godina biti rodnija i bolja. Običaj bez kojeg ne možemo zamisliti Advent je izrada jaslica, koji se na Badnjak stavlja ispod okićenog bora.

Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Advent

U našim krajevima, bor se počeo ukrašavati u 19. stoljeću, a prije nego što se uvriježio običaj kićenja cijelog bora, ljudi su za Badnjak svoje domove ukrašavali zelenilom, koje je simboliziralo životnu snagu i protutežu zimskom solsticiju i uspavane prirode. Sam čin ukrašavanja bora na Badnjak predstavlja obiteljsko povezivanje, druženje i zajedništvo, a kao što je mali Isus nakon rođenja primio poklone od sveta tri kralja, običaj je i da pod okićeni bor povodom Božića ostavljamo poklone za svoje najmilije.

Foto: Lice grada
Advent

Duh Božića koji nas grije u ovim zimskim mjesecima postao je još posebniji s obilježavanjem Adventa u gradovima. Cijeli grad sjaji tisućama lampicama i sve miriše po cimetu i klinčiću, djeca i odrasli uživaju u klizanju u čarobnoj ledenoj idili, Ledenom parku na Tomislavcu, a s obitelji i prijateljima se družimo uz tradicionalno kuhano vino, fritule, kobasice i drugu hranu koja nas svojim mirisima privlači šarenim štandovima i dražesnim drvenim kućicama. Advent u gradu je i odlična prilika da na vrijeme kupimo poklone, jer na Božićni sajam dolazi i mnogo obrtnika koji nude svoje suvenire, igračke, razne rukotvorine i božićne ukrase.

Foto: Julien Duval
Advent

Advent u Zagrebu svake godine na ulice grada privuče mnoštvo ljudi, a osim tradicionalnih slanih i slatkih slastica, posjetitelji uživaju u bogatom i raznovrsnom glazbenom programu u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Posebnost nadolazećeg Adventa u Zagrebu jest i to što će na brojnim lokacijama biti sadržaji nadahnuti baletom Orašar, pa će po cijelom gradu biti skulpture Orašara koje izgrađuje Petar Banda. Ovog Adventa naglasak će biti i na ekologiji i lakšem pristupu svim sadržajima koje Advent nudi za ljude s invaliditetom. Tako će većina ugostitelja ove godine umjesto plastičnih čaša i tanjura koristiti papirnatu, ekološki prihvatljiviji ambalažu, a bit će postavljene i posebne premosnice kako bi u svim čarolijama Adventa mogle uživati i osobe s invaliditetom.

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba

Pogledajte na vecernji.hr