Još tridesetih godina prošlog stoljeća zagrebačkim ulicama vozili su Bugattiji.
I to na redovitim godišnjim utrkama, kojih je bilo čitav niz. Šalata je bila samo jedan od kvartova koji bi ugostio skupocjene automobile koji su došli testirati svoje snage. Zagreb je često bio i dio međunarodnih utrka. Pa je tako tramvajsko okretište na Črnomercu služilo i kao cilj puta dugog i nekoliko tisuća kilometara, sa startom u Münchenu. Koliko je automobil definirao zagrebačku kulturu, odlučila je prikazati dr. sc. Jasna Galjer, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, u sklopu izložbe koja je od jučer postavljena u Tehničkom muzeju: “Automobil – kultura mobilnosti”.
Kao ukroćene zvijeri
– Automobili su tada bili rezervirani za najviše društvene slojeve, predstavnike intelektualne i kulturne elite – objašnjava J. Galjer koja je prikupila i reklamne oglase u novinama i časopisima, plakate, filmove i fotografije, odjeću i modni pribor koji se vežu uz automobile. Jedna je revija posebno obilježila ulogu automobila u Zagrebu. Bio je to Svijet, koji kao ključan pratitelj društvenih događanja prati i utrke, izložbe automobila na Zagrebačkom zboru te održavanje popularnih natjecanja u ljepoti automobila Concours d’Elegance. A veliku ulogu u reklamiranju automobila imaju upravo – žene.
– Na nekoliko naslovnica pojavljuje se žena za volanom automobila, kao elegantna pripadnica građanskog Zagreba, ali i emancipirana žena koja sudjeluje u sve brojnijim manifestacijama društvenog života – kaže J. Galjer.
Automobili se čak pojavljuju u oglasima za zagrebačke obrte, kao što je onaj krznarije Vinicky iz 1929. godine.
– Reklamiraju krzna (antilope, hermelina, nerca, leoparda i lisice) reprezentirajući proizvod znakovima koji “potvrđuju” da su divlje zvijeri ukroćene ljepotom. U svakom od pet oglasa prikazuju se ženske figure i zvijeri, a u oglasu za nerc u kadru se pojavljuje i automobil, simbol moderne žene – kaže autorica izložbe.
Gdje se točilo
Zagrepčani će moći vidjeti i kako je njihov grad nekad izgledao, pa i na fotografijama starih benzinskih pumpi. Jedna je bila na Trgu žrtava fašizma, a jedna u blizini HNK. Izložen je i plakat Ernesta Tomaševića koji prati prvu veliku izložbu automobila u Zagrebu 1924. godine, s 83 automobila najznačajnijih svjetskih tvornica. Na izložbi koja traje do ožujka mogu se razgledati i automobili Ford T iz 1922., Hansa 1100 iz 1939., Citroën DS iz 1966. te Jaguar E type Ser 2 iz 1969.
danas bi samo Bujanec,Rojs Vaso, Mmić, tj društvena elita vozila aute