Četvorica najboljih prijatelja krenula su u ponedjeljak popodne u jedan od mnogih zajedničkih izlazaka, preko željezničke pruge kojom su do tada prošli već na stotine puta. Ivan Čibarić (21) došao je oko 16 sati po vršnjaka Jeronima Matića, koji živi tek nekoliko kuća dalje. S još dvojicom prijatelja ušao je u auto, no put im je završio samo stotinjak metara dalje, kada su podletjeli pod vlak koji je prometovao na relaciji Osijek – Zagreb i zbog velike ih brzine gurao punih stotinu metara.
U blizini i tri škole
U stravičnoj nesreći Ivan i Jeronim na mjestu su preminuli, dok su I. M. (20) i E. T. (20) prevezeni u KBC Zagreb i KB Dubrava i više nisu u životnoj opasnosti. Cijelo susjedstvo šokirano je događajem, ali većinu nesreća nije previše iznenadila. One se, kažu, događaju svake godine, i to uglavnom s pješacima.
– U krugu od nekoliko stotina metara tri su osnovne škole, deseci mališana svaki dan ovuda prelaze. Imaju organiziran školski prijevoz, ali što s onima koji zakasne na autobus ili se ranije vraćaju iz škole? Moraju najprije prijeći Branimirovu, kojom auti voze između 80 i 100 kilometara na sat, a nakon toga i prugu – prepričava ogorčeni otac čije je dijete svaki dan u opasnosti.
Poznanici poginulih navode da vozači vlakova nakon svake nesreće trube mjesec-dva pa prestanu.
– Onda tu opet netko pogine, pa vozači trube i prestanu. Do kada tako? – pitaju se.
Prometni stručnjak i profesor na Fakultetu prometnih znanosti Željko Marušić smatra da je pružni prijelaz u okviru, ali na donjoj razini prometnih propisa.
– Ponajprije fali brklja, a signalizacija je neprecizna. Nakon što prođe vlak, ona se ne gasi još dvije minute, pa pješaci i vozači prelaze unatoč tome što ne smiju – kaže Marušić, a vozač koji je prelazio prugu kazao je da zna čekati i po 20 minuta.
Obvezna denivelacija
Marušić kaže da bi u gradu moralo postojati više deniveliranih prijelaza.
– Institucije tvrde da to stoji milijun kuna, a izvlače se na krizu, no baš bi krizu trebali iskoristiti da poslove ugovore u trećinu cijene – rekao je i dodao da bi fakultet mogao donirati prometna rješenja, a da se plate samo građevinski radovi. Iz HŽ-a kažu da je odluka o tome hoće li negdje biti izgrađen nadvožnjak ili podvožnjak – na Gradu.
– Nemoguće je denivelirati sve prijelaze, pa nam ostaje edukacija, što već 12 godina činimo kroz akciju "Vlak je uvijek brži" – kažu iz HŽ-a te dodaju da je na tom prijelazu u 12 godina život izgubilo sedmero ljudi. Izrazili su sućut obiteljima poginulih.
>>Preko pruge unatoč signalima da ide vlak, dvojica se bore za život
ako postoji signalizacija (crveno svjetlo koje još i zvoni) nema nikakve razlike radi li se o prijelazu preko pruge ili običnom cestovnom razkršću. Kada je crveno čekaš, kada je zeleno prolaziš. Razlika je što vlak obično ne prašta i uglavnom strada samo onaj koji ide preko crvenog, ne i nesretnik na kojeg je onaj koji de preko crvenog naletio.