Krajem kolovoza, naime, napokon je počelo rušenje i raščišćavanje terena, koje bi trebalo biti dovršeno do kraja godine, a onda tek počinje i pravi posao, objašnjava nam Marko Ćurković, investitor iz tvrtke Sesvete park, koja okuplja privatnike sa zajedničkim ciljem – revitalizacijom srca Sesveta.
Privatno vs. javno
– Prva je faza već počela. Zemljište ćemo očistiti i sravniti sve zapuštene objekte do kraja godine – govori Ćurković, ističući kako je sada ključno dobiti zeleno svjetlo Gradske skupštine za izmjenu Urbanističkog plana uređenja (UPU), nakon čega bi, nada se, sve procedure trebale biti dovršene, tako da sljedeće godine može početi gradnja. Okvirni plan realizacije trajao bi tri godine, iako je, dodaje, o datumima teško govoriti jer oni ovise o puno faktora i dionika. Gradit će se u fazama, a planovi za površinu od 85 tisuća kvadrata, koju su kupili u siječnju, poprilično su ambiciozni.
– Gradimo cijelo naselje, stambene jedinice, poslovne prostore i trgovine koje će biti raspoređene u prizemnim etažama, ali i objekte javne namjene kao što su vrtići i galerije. Prema planu, dopuštena je i gradnja nebodera od 11 katova. U naselju će se otvoriti i trgovački lanac, a među prvima bi mogao biti sagrađen i objekt lanca brze prehrane – otkriva nam Ćurković.
Većina stanovnika daje potporu tome da se napokon nešto radi, iako dio njih pruža otpor promjeni jer je naselje izraslo na industriji, objašnjava Marijo Spajić iz udruge Zelene i plave Sesvete, koja pozdravlja ovakav projekt.
– Nadam se da će budući sadržaji podići kvalitetu života i biti korak prema uređenju središnjeg dijela naše četvrti – kaže Spajić, ističući i prometnu komponentu, odnosno kritičnu potrebu da se Grad pozabavi kolapsom koji ondje nastaje svakog jutra i poslijepodneva.
Investitor otklanja skepse dijela stanovnika koji se pribojavaju da bi novom gradnjom ionako loša i nedostatna prometna infrastruktura "puknula po šavovima". Ceste, biciklističke staze i pješački koridori, štoviše, jedan su od prvih zahvata, ističe. Ipak, i Spajić i Ćurković apeliraju da gradska vlast na valu ovog revitalizira i neke druge projekte, poput produžetka Branimirove, koji već godinama blokiraju neriješeni imovinskopravni odnosi. A potkraj kolovoza gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da tih problema više nema.
– Sada možemo ići u izvlaštenja zemljišta kako bi produženje Branimirove išlo dalje, prva, druga i treća faza – rekao je gradonačelnik, kojemu dio Sesvećana, baš kao i njegovu prethodniku, spočitava maćehinski odnos prema gradskoj četvrti veličine gotovo poput Osijeka. Svjestan je toga i Ćurković, i sam rođeni Sesvećanin.
– Sesvete su četvrt s najvećim brojem stanovnika i dugo su bile zanemarene, unatoč tome što imamo izrazito povoljnu dobnu strukturu stanovnika, odnosno puno mladih obitelji i djece koji žele ostati ovdje – govori, dijelom odgovarajući i na pitanje što je motiv iza projekta.
– Uvidjeli smo i da nedostaje kvalitetne novogradnje, ali i sadržaja kao što su trgovine, restorani te javni sadržaji jer za sve to moramo gravitirati centru Zagreba – ističe Ćurković.
No, nakon objave vijesti o početku rušenja kompleksa, dio Sesvećana izrazio je na Facebooku sumnju u to da će privatna investicija donijeti javni sadržaj. Spajić nam govori da to ne stoji u potpunosti, odnosno da su investitori obećali zaštititi zelene pojase, posebice oko potoka.
– Investitori najavljuju da mijenjaju pristup prostoru, da će se otvarati prema potoku i da će nastati pješački koridori koji su logični u prostoru i omogućuju svima pristup, što mislim da će imati pozitivan odjek i na ostatak mjesta – kaže Spajić.
Sumnja je pak opravdana jer ovo je priča stara više od 20 godina, a o revitalizaciji zone Badel, kako se to zemljište posebnog statusa vodi, počelo se aktivnije govoriti 2010. godine. No punih pet godina lomljenja kopalja prošlo je do donošenja Generalnog urbanističkog plana Sesveta u kojem su za tu zonu predstavljeni veliki planovi. "Usvojenim GUP-om revitalizirat će se i zona Badel u kojoj su tako predviđeni trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji, stanovanje te razvoj sportsko-rekreacijskih i turističkih sadržaja. Vatrogasna bi postaja prema usvojenom GUP-u mogla biti smještena u području bivše tvornice Sljeme, gdje je ujedno predviđena gradnja terminala autobusnog kolodvora, javne garaže i parkirališta. Uz Bjelovarsku ulicu, prema usvojenim izmjenama GUP-a, predviđena je i nova gospodarska zona, a novi trgovački centar gradio bi se u zoni uz Ulicu Ljudevita Posavskog te sjeverno od Slavonske avenije", stoji u odluci iz 2015. godine.
"Win-win" situacija
Još su dvije godine prošle dok je nadležni Gradski ured za izgradnju i prostorno planiranje raspisao poziv za izradu UPU-a, koji je osnova bez koje se stvari zacrtane GUP-om ne mogu realizirati.
– Primarni je cilj urbana transformacija prostora trenutačno neiskorištenog područja u centru Sesveta, nalaženje nove funkcije i strukture te formiranje novog dijela gradskog naselja visokog urbanog standarda. Projekti prenamjene stare industrije glavni su generativni projekti Sesveta i mogu biti nosioci razvoja i međusobnog povezivanja širih urbanističkih cjelina – objasnili su u Gradu te 2017. godine.
Zemljište od sedam hektara tada je podijeljeno u osam kazeta sa širokim namjenama, od poslovnih prostora i stanova do trgovačkog centra i vrtića. Dovoljan je to bio povod, kažu naši sugovornici, za bivšeg investitora, koji je imao plan za gradnju "retail" centra, no shvativši da vlasništvo nad česticom nije 1/1, brzo je odustao, a zemljište je nastavilo zarastati i propadati. Obojica sugovornika tvrde da je i bolje da se odustalo jer smatraju da takvo rješenje nije u duhu GUP-a i onog što bi Sesvećanima trebalo.
Slijedi li ovog puta doista dugoočekivana renesansa Sesveta ili će sve ostati na obećanju? Ćurković nas uvjerava da tamošnji stanovnici ne trebaju strahovati.
– U ovoj nam investiciji nije interes zarada jer da smo htjeli zaradu pod svaku cijenu, imali bismo drukčiji plan, iskoristili bismo svaki kvadrat za gradnju. Ovako želimo dati Sesvećanima i javni sadržaj kao što su šetnice, biciklističke staze... Rekao bih da je ovo "win-win" jer na dobitku smo i mi i svi stanovnici – činjenica je, pazite, da Sesvete nemaju nijedan adekvatan trg, odnosno središnje mjesto sastajanja. Mi ćemo to promijeniti – zaključuje Ćurković.
Konačno kreće rješavanje.