Koševima s poklopcem uspjeli smo smanjiti broj dosadnih vrana

Gradska četvrt Novi Zagreb-istok ima najveći broj zelenih površina, no zbog toga njegovi stanovnici imaju popriličan problem kad lišće s drveća počne padati jer imaju dojam da će se u njemu ugušiti. Tada u pomoć uskaču djelatnici Čistoće koji malenim kamionima obilaze čak i velika parkirališta, poput onog pokraj Mamutice, kojima se provlače između automobila. Jedni s metlama od šiblja lišće skupljaju na hrpice, drugi kamiončić voze, a treći ga pune. Lišće potom odvoze na kompostiranje na odlagalište na Jakuševec, a dobro dođe i djelatnicima Holdingove podružnice Zrinjevac za njihov posao uljepšavanja grada. 

Paze na stanje kontejnera

Nažalost, kaže predsjednik gradske četvrti Novi Zagreb-istok Milenko Arapović, Čistoća nema dovoljno ljudi da sva 1654 hektara površine bude cijelo vrijeme "oslobođeno" od lišća na javnim površinama. Pogotovo onima u rubnim naseljima, poput Velikog polja, Buzina ili Hrelića, čije se ulice, kaže Arapović, malo manje čiste od onih u kvartovima koji stoje uz velike gradske prometnice ili su u zoni tramvaja. No zato su zeleni otoci, sa spremnicima za papir, staklo, plastiku, tekstil i komunalni otpad, i okoliš oko njih većinu vremena uredni.

- Kada i vidimo da netko ostavi otpad pokraj spremnika ili su oni prenatrpani, nazovemo besplatni Holdingov broj 0800 818-919, na koji i građani mogu prijaviti nepravilnosti koje uoče na zelenim otocima, a Čistoća reagira u manje od 24 sata - ističe Arapović dodajući da su pojedine otoke znali premještati ako su se stanovnici naselja žalili da im iz nekog razloga ne odgovaraju.

- Najveći je problem udaljenost. Primjerice, u Dugavama je građanima teško ako otpad moraju nositi kilometar i pol do najbližih spremnika pa smo ih stavili na udaljenost koja svima odgovara - kaže Arapović. Stanovnici vode brigu, ističu u gradskoj četvrti, o stanju svojih spremnika, a neki su, poput složnih susjeda u Lojenovu prilazu u Zapruđu, svoje kontejnere natkrili i ogradili o svojem trošku.

- Platili su to iz pričuve, a to je ujedno i primjer po kojem ćemo se ravnati, nastojat ćemo što više lokacija na isti način ograditi da se kontejneri ne bi raznosili okolo - kaže Arapović. Svoj glomazni otpad stanovnici mogu odnijeti u najveće reciklažno dvorište u Zagrebu, odmah pokraj ulaza u veliko odlagalište na Jakuševcu, a mogu i naručiti odvoz dva puta godišnje bez naknade putem zahtjeva koji dobivaju uz račun Zagrebačkog holdinga na kućnu adresu.

- U 2018. zatraženo je 1146 odvoza, zaprimili smo i 245 naloga za čišćenje "divljih" odlagališta, od kojih su 243 realizirana - ističe Arapović.

Recikliranje od malih nogu

Velik problem u četvrti imaju s vranama, čiji su broj ipak uspjeli smanjiti, i to zato što su tražili da se postave novi koševi s poklopcem koji onemogućavaju vranama da sadržaj bacaju izvan njih.

- Koševi su postavljeni u Zapruđu, Dugavama, Središću i dijelu Travnog, a inzistirat ćemo da ih dobiju svi kvartovi, novac ide iz proračuna četvrti. Prioritet su Sloboština i Sopot, tamošnji stanovnici ne mogu živjeti od vrana - kaže Milenko Arapović. Dijelu kućanstava podijeljene su i posebne kante za papir pa sve više stanovnika, kaže Arapović, razvija svijest o odvajanju i recikliranju, iako naodmet ne bi bilo još edukacije.

- Kod nas doma, recimo, čak i moji unuci znaju u koju kantu ide koji otpad. Kulturu odvajanja otpada treba učiti od malih nogu - kaže Milenko Arapović. Podijeljeni su i spremnici za biootpad, i to njih 230, a dio ih je, kažu iz Čistoće, u domaćinstvima. Pilot je to projekt u sklopu kojeg će se utvrditi koliko komposta "proizvede" pojedino kućanstvo.

Video - Divlje odlagalište otpada u Botincu