Gotovo svakog vikenda stanovnici Španskog i okolice moraju se “opskrbiti” dobrim živcima žele li svoj otpad ostaviti u reciklažnom dvorištu u Ulici Dobriše Cesarića. Pogotovo za lijepog vremena, kad se većina uhvati renovacije vlastitog doma ili proljetnog čišćenja. Automobili tada zakrče putove unutar dvorišta, a čeka se u redu i izvan vrata. “Kao da se nešto dijeli”, znaju se našaliti oni koji dolaze dok krate vrijeme čekanja.
Donose tamo papir, karton, plastiku, metalnu ambalažu, stiropor, staklo, plastične boce, limenke, stare baterije, stare lijekove, gume, glomazni i drugi otpad koji primaju zaposlenici odlagališta. Unatoč tome što revno paze da svaka vrsta otpada ide u točno određeni spremnik, uvijek se dogodi, ističe tehničar u reciklažnom dvorištu Denis Tabaković, da netko od nesavjesnih građana ubaci pločice u karton, među lijekovima se pronađu i stare baterije ili drvo u glomaznom otpadu.
U pola dana – dvjesto ljudi
– Znaju donijeti cijelu vreću nerazvrstanog otpada, obično je to onaj komunalni, i onda pitaju gdje da to bace, a kad kažemo da ovdje mogu odložiti samo razvrstani otpad, znaju se i naljutiti. Često čujemo: “Što, još bismo i sortirati trebali” – govori Denis Tabaković, dodavši da takve vreće znaju i vratiti korisniku reciklažnog dvorišta. Svima koji dođu, djelatnici dvorišta jasno kažu kamo što trebaju baciti, no ima ljudi, govore radnici, koji jednostavno ne žele poslušati. Kako se ne bi dogodilo da se otpad nađe u spremniku koji nije za njega namijenjen, svi se još dodatno pregledavaju na platou na Jakuševcu, gdje ih odvoze, a potom se sve još jednom ručno razvrstava.
– Kad se otpad razdvaja, potrebno je spremnike isprazniti tek jednom tjedno, što nije slučaj sa smećem koje se sve baca u istu kantu. Tada se spremnik napuni u roku od dva dana – kaže Tabaković, koji u Čistoći radi 15 godina. Jedinim dvorištem smještenim u gradskoj četvrti Stenjevec, koje broji 51.390 stanovnika, prođe oko dvjesto ljudi, i to samo kroz polovinu dana, odnosno tijekom jedne smjene. Spremnici se prazne čim se napune, a kad ih se pita što stanovnici najviše odlažu, radnici se moraju dobro potruditi kako bi došli do jednoglasnog odgovora.
– Gotovo da nema pravila. Nekad navale sa šutom, u božićno vrijeme, kad se otvara puno poklona i kad počnu sezonska sniženja, sve je krcato raznim kutijama – kaže Tabaković. Pazi se i da se što manje smeta susjedima koji žive u blizini, pa se tako dvorište nedjeljom otvara sat vremena kasnije, u 7.30 sati. Barem jednom tjedno svoj otpad dolaze odložiti Vladimir Hrvojić i Darko Ćuk, koji u svojoj kući redovito razvrstavaju.
E-zahtjev za odvoz
– Otkako pamtim, svoj otpad odvajam. Volim kad se sirovina dodatno iskoristi – kaže Vladimir Hrvojić, dok Darko Ćuk dodaje da su nedavno dobili i kante za papir ispred svog doma, pa sad tu vrstu otpada ne mora donositi u dvorište. Takve će kante Čistoća podijeliti na još oko 700 lokacija, a spremnike za biootpad dobit će još 3986 kućanstava.
Na ulicama Stenjevca postavljena su, pak, ukupno 53 zelena otoka, pored kojih stanovnici često znaju ilegalno ostaviti glomazni otpad, iako mogu dva puta godišnje naručiti odvoz, i to obujma do dva kubika, putem obrasca koji dobivaju uz račun Zagrebačkog holdinga na kućnu adresu. Na stranicama Čistoće postoji i e-zahtjev za odvoz glomaznog otpada s uputama za popunjavanje pa se građani i na taj način mogu prijaviti za odvoz, no to će moći učiniti tek nakon Nove godine, s obzirom na to da Čistoća više ne prima zahtjeve za 2018.
Pogledajte i video - Najjeftiniji i najskuplji 'kvadrati' u većim hrvatskim gradovima:
na jakuševcu treba napraviti postrojenje za razvrstavanje otpada i tamo zaposliti zainteresiranu radnu snagu jer mnogi građani nemaju uvjete za razvrstavanje istog te odvoz u reciklažna dvorišta