Limenke su šezdesetih bile najjeftinije rješenje, a sad dokazuju da su čudo

Jedini su tip zgrada koji ima svoj prepoznatljiv nadimak, a posebne su i po tome što ih je moguće, poput Lego kockica, djelomično rastaviti i ponovno sastaviti. Simpatičan su pseudonim ove limenke dobile zbog svojeg oblika, no, kako kažu u zagrebačkoj tvrtki Planetaris, izgled zavarava jer su arhitektonski neobične ljepotice konstrukcijski odlične, jedino što im nakon određenih godina “staža“ treba malo pažnje. A znaju i kako to iz prve ruke izgleda jer su izradili projekte energetskih obnova čak deset limenki.

Pomeli konkurenciju

U hrvatskoj prijestolnici između 1960. i 1968. godine sagrađeno ih je 98, a Planetaris je dosad imao priliku raditi na njima u naseljima Borongaj, Zapruđe, Utrina i u Folnegovićevom.

– Započeli smo energetsku obnovu naše devete zagrebačke limenke. Riječ je o stambenoj zgradi u Balokovićevoj 15-23 u Zapruđu. Četiri složne predstavnice suvlasnika pozvale su nas da obnovom i ugradnjom dizala zgradi damo novi život. Nalazi se na izvrsnoj lokaciji, četiri kilometara zračne udaljenosti od Jelačićeva trga. Nažalost, projektirani vijek trajanja izvorne fasade bio je 30 godina i davno je istekao. Osim ljepšeg izgleda i udobnijeg stanovanja nakon obnove, očekivani porast vrijednosti nekretnine iznosi čak 600 eura po četvornom metru, slično kao i na obnovljenoj zgradi u Utrini – objašnjavaju u Planetarisu.

Sredinom 2019. pak dovršili su i nadzor radova na projektu obnove zgrade u Maretićevoj. Riječ je o velikom stambeno-poslovnom bloku na istočnom kraju Avenije Dubrovnik, na čijem su projektu radili još od 2014.

– Proveli smo energetsko certificiranje zgrade i izradili projektnu dokumentaciju za njezinu obnovu. Ubrzo po prijavi na natječaj za sufinanciranje započeli su i radovi, a nekoliko mjeseci poslije najveća limenka doživjela je novo izdanje – objašnjavaju u tvrtki, dodajući da su u mjesecima koji su uslijedili nastavili pratiti stanje zgrade uz istraživanje mogućnosti za unapređenjem tehničkih rješenja za obnovu pročelja.

– Zahtijevala je specifičan pristup s obzirom na to da su elementi pročelja nenosive membrane, odnosno proizvedeni elementi koje je moguće u cijelosti ukloniti. Uklanjanjem membrane stanovi nakratko ostaju bez vanjskog zida, u potpunosti otvoreni pogledima s ulice – veli Natko Bilić, direktor Planetarisa.

Taj je projekt bio njihov prvi doticaj s kultnim limenkama i Jugomontovim montažnim sustavima gradnje, čijom je primjenom sagrađeno više desetaka tisuća stanova u 11 gradova diljem bivše Jugoslavije. A pojavili su se na tržištu potkraj pedesetih i nakon početnih, manje uspješnih sustava, plasirali svoj prvi punomontažni sustav nazvan “JU-60” koji je u nadolazećim godinama “pomeo” konkurenciju. Za sustav su bili zaslužni arhitekt Bogdan Budimirov te Željko Solar i Dragutin Stilinović. Zagrebačko poduzeće počelo ih je graditi šezdesetih, a u metropoli ih dandanas ima gotovo u svakom kvartu te ih je ukupno 105.

– Nakon Drugoga svjetskog rata Jugoslavija se suočila sa stambenom krizom, naslijeđenim nedostatkom i slabom kvalitetom gradskoga stambenog fonda koji su dodatno naglasila ratna razaranja i državno poticana industrijalizacija te deruralizacija. Cilj je bio sagraditi velik broj stanova, brzo i jeftino – kaže Bilić.

Useljenje za 95 dana

Tajna Jugomontova uspjeha, dakle, bila je u maksimalnom smanjivanju broja elemenata i povećanju serije, što je pojeftinilo proizvodnju građevinskih elemenata i ubrzalo radove na gradilištu. Njihovi su stanovi bili, kako se tada pričalo, 20 posto jeftiniji od najjeftinijih u Zagrebu, a zgrade s 47 stanova dovršavane su i useljavane u roku od 90 do 95 dana. U međuvremenu je Jugomont preuzela Industrogradnja, promijenio se društveno-politički sustav, a cjelovita obnova ustupila je mjesto pojedinačnim intervencijama. Nove mogućnosti otvorile su se tek 2014., kada je pokrenut program energetske obnove zgrada sufinanciran iz europskih fondova.

– Zatečeno stanje limenki razlikovalo se od stana do stana. Naš tim osmislio je rješenja koja omogućavaju brzu i kvalitetnu zamjenu membrana pročelja, poboljšavaju izolacijska i vodonepropusna svojstva, a istodobno zadržavaju i usklađuju odnose boja i proporcija pročelja, kao i karakterističan element valovitog aluminijskog lima – veli Bilić. Cilj im je bio da, dodaje, zadrže svoju prepoznatljivost, a da ponuđeno rješenje bude poboljšana inačica izvornog koncepta.

– Lani smo dovršili pripremu još tri projektne dokumentacije za obnovu dviju limenki u Utrini i jedne u Zapruđu. Primijenit ćemo vlastiti sustav zamjene elemenata pročelja. Očekujemo energetske uštede od 60 posto. Limenke će nastaviti ponosno nositi svoj prepoznatljivi nadimak – zaključuje Bilić.