Niknula je na mjestu gdje se nekoć nalazilo igralište Trešnjevke, a do izgradnje Doma sportova 1972. godine bila je to najveća zagrebačka dvorana u kojoj su igrane utakmice svih dvoranskih sportova. Odigralo se u njoj, primjerice, i legendarno finale košarkaškog kupa Jugoslavije prije više od pola stoljeća u kojem su igrali klubovi Lokomotiva i Olimpija. A budući da je domaće dečke, Lokose, došlo podržati oko 2500 ljudi koji su se nagurali u malu dvoranu, dobila je simpatičan nadimak po kojem je i danas poznata – Kutija šibica. I nije tako obnavljana od Univerzijade, no iduće je godine na redu ušminkavanje te, što je najvažnija vijest za sportaše, dobiva sustav hlađenja pa će se u njoj moći trenirati i vježbati čitave godine.
Smanjit će se računi
Projekt cjelovite energetske obnove vrijedan 32 milijuna kuna izradila je zagrebačka tvrtka Planetaris, a dizajnerski kolektiv Oaza pobrinuo se za vanjski dizajn.
– Namjera je da se obnova sufinancira iz europskih fondova u programskom razdoblju od 2021. do 2027. Prijava će ići u drugoj polovici godine, a sami radovi, ako bude sve po planu, krenut će 2022. i trebali bi trajali oko godinu dana. Drugim riječima, 2023. bi moglo sve biti gotovo – objašnjava Natko Bilić, direktor Planetarisa. Površina kompleksa je 6092 četvorna metra, a obuhvaća veliku sportsku dvoranu znanu kao Kutija šibica, košarkašku dvoranu “Ivan Arapović”, dvoranu za borilačke sportove, teretanu te veći broj uredskih i popratnih prostorija.
Zamišljeno je, ističe Bilić, udahnuti novi život svim tim segmentima tako što će zgradu učiniti energetski učinkovitom. Smanjit će to i račune te će ona biti ekološki prihvatljivija.
– Fotonaponska elektrana, uz pomoć solarnih panela, proizvodit će energiju. Prednost je što nemamo prepreka, odnosno visokog drveća koje bi stvaralo sjenu, a krov je velik i usmjeren prema suncu. To će osobito do izražaja dolaziti u ljetnim mjesecima, kada je povećana insolacija kao i potrošnja električne energije zbog hlađenja dvorane. Obnavlja se usto i kompletno pročelje – objašnjava.
Projekt predviđa energetsku uštedu od 78 posto, odnosno prijelaz iz energetskog razreda E u razred B. To znači da će računi za grijanje biti tek 22 posto onoga koliko Grad sada plaća za objekt. Zidovi pročelja i ravni krovovi zgrade, pak, u cijelosti će biti rekonstruirani izvedbom novih toplinsko-izolacijskih slojeva od mineralne vune, koja je ekološki, negoriv i trajan materijal.
– Bit će obnovljene i sve staklene plohe, ugrađena nova aluminijska stolarija sa zaštitom uredskih prostora od sunca, zamijenjeni ostakljeni elementi krovišta uz ugradnju nove aluminijske konstrukcije i uvođenje šest dodatnih svjetlosnih kupola iznad tribina – govori direktor Planetarisa, dodajući da je dvorana izgubila svoj šarm jer ju je vrijeme pregazilo, no sad je prilika da postane ljepša nego ikad.
Ključan sustav hlađenja
Ugradit će se novi sustav grijanja, ali i hlađenja, zbog čega će se dvorana napokon moći koristiti za treninge, utakmice, natjecanja i druge manifestacije tijekom cijele godine.
– To obuhvaća i rekonstrukciju parne redukcijske i toplinske podstanice te ugradnju nove opreme, proširenje instalacije radijatorskog grijanja u prostorima u kojima se ukida toplozračno grijanje, zamjenu postojećih klimatizacijskih komora onima koje imaju sustav povrata otpadne topline… – nabraja Bilić.
To je što se tiče interijera i tehnikalija, a ono što će svima najviše upasti u oko jest eksterijer, odnosno fasada i Oazine ilustracije.
– Ideja je da one reflektiraju školska igrališta. Geometrizam koji se javlja vuče poveznicu s grafitima, školom, djecom… U nekim detaljima moći će se vidjeti i taj moment nadimka objekta pa će iz ponekih oblika viriti šibice. Namjeravamo koristiti pastelne boje jer bi žarke “spržilo” sunce pa bi one brzo izblijedjele. Možda će se u realnosti trebati napraviti neke preinake, ali to bi okvirno trebalo izgledati tako – objašnjava Nina Bačun, art direktorica tvrtke Oaza,
Za finalnu verziju vanjštine, dodaje, zadužena je bila njihova dizajnerica Josipa Tadić.
